Kronštadt (Кронштадт [krɐnšta't], udomaćeno [kro'nštat]), grad i ratna luka na Kotlinu u istočnome dijelu Finskoga zaljeva, pred ulazom u Sankt Peterburg, Rusija; 42 999 st. (2010). Kulturno-povijesni spomenici iz XVIII. i XIX. st. (Talijanska palača, arsenal, zgrada admiraliteta i dr.); katedrala u neobizantskom stilu (1902–13). Ubraja se u glavne ruske ratne luke na Baltičkome moru. Tekstilna i prehrambena industrija. – Nakon što je Petar I. Aleksejevič oteo 1703. Šveđanima otok Kotlin, na njemu je podignuo 1704. utvrdu Kronšlot i pomorsku bazu za smještaj ruske baltičke flote kao zaštitu pristupu novoj ruskoj prijestolnici Sankt Peterburgu. Današnji naziv ima od 1723. Do izgradnje velikoga kanala od Baltičkoga mora do Sankt Peterburga 1885., Kronštadt je bio i trgovačka luka, a od tada je isključivo ratna luka i glavno rusko vojno-pomorsko uporište na Baltiku. Mornari iz Kronštadta sudjelovali su u nizu pobuna, revolucija i ustanaka (1825., 1882., 1905–06., 1917., 1921). Najpoznatija od njih, ona iz 1921., bila je jedna od prvih koju su protiv boljševičke vlasti podignuli sami sudionici revolucije 1917. i dotad žestoki zagovaratelji boljševičkih ideja (iako ugušena, pobuna je utjecala na liberalizaciju režima). Tijekom II. svjetskoga rata Kronštadt je imao važnu ulogu u obrani Lenjingrada (1941–44) i razbijanju njemačke blokade grada u siječnju 1944. Povijesni centar i utvrde uvršteni su 1990. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine (kao dio cjeline povijesne jezgre Sankt Peterburga i s njom povezanih spomenika).
