struka(e):

Aramejci, semitski narod poznat od druge polovice II. tisućljeća pr. Kr. Domovina im je sjeverna Mezopotamija. Nakon pada hetitske države 1200. pr. Kr. raširili su se prema Siriji i osnovali više državica, najjaču u Damasku, koje su u drugoj polovici VIII. st. pr. Kr. postupno podjarmljivali Asirci. Poslije su potpali pod Arape i uglavnom asimilirani.

Jezik. Aramejski jezik pripada sjeverozapadnoj skupini semitskih jezika. Dijelio se na istočne dijalekte, u koje pripadaju sirski i židovski aramejski kojim je napisan Babilonski Talmud, te zapadne, među kojima su biblijski aramejski (tragova ima u Bibliji) i palestinski aramejski, kojim su pisani targumi i Palestinski Talmud, a koji se u Palestini govorio u doba Krista. U toj su skupini i samarijanski, palmirski i nabatejski jezik. Hebrejski jezik mlađih biblijskih spisa Staroga zavjeta, nastalih nakon babilonskoga sužanjstva (587. do 539. pr. Kr.), pod snažnim je utjecajem aramejskoga. Aramejski jezik bio je govorni jezik Asirije i Babilonije (od XIV. st. pr. Kr.), Sirije i Palestine (od X. st. pr. Kr. do jače helenizacije u IV. st., dijelom i do provale Arapa u Palestinu u VII. st.). Razlikuje se od hebrejskog jezika izgovorom nekih suglasnika, gramatičkom i sintaktičkom elegancijom, ali je leksički siromašniji. Neka su evanđelja izvorno bila pisana aramejskim jezikom (npr. Matejevo), a neke su aramejske riječi u evanđeljima sačuvane (npr. talita kumi: djevojko ustani). Širenjem arapskog jezika aramejski jezik nestaje. Danas njime govore u nekim selima Sirije, Turske, Iraka i Irana.

Pismo. Aramejsko pismo najvažniji je ogranak sjevernosemitskog pisma. Potječe od drevnoga feničkog pisma (linearno pismo iz XII. st. pr. Kr.) iz kojeg se razvilo grčko pismo, a potom i druga pisma (ćirilično, koptsko i latinično pismo). Od VIII. st. pr. Kr. proširilo se zajedno s aramejskim jezikom po Mezopotamiji, Siriji i Palestini. Iz aramejskog pisma razvilo se poslije (u II. st. pr. Kr.) kvadratno hebrejsko pismo, kojim se Židovi služe i danas, te druga pisma semitskih jezika (nabatejsko, palmirsko).

Citiranje:

Aramejci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/aramejci>.