struka(e):

lišmenijaze (po engleskom bakteriologu Williamu Boogu Leishmanu; 1865–1926) (lat. leishmaniasis), skupina bolesti uzrokovanih različitim vrstama unutarstaničnih praživotinja (protozoa) roda Leishmania. To su zoonoze koje kukci prenose s glodavaca i pasa na čovjeka. Pojavljuju se u različitim ekološkim okruženjima (područjima), od kišnih i šumovitih sve do pustinja, te u seoskim i gradskim sredinama. Češće su u tropskim i suptropskim područjima. U ljudi se lišmenijaze pojavljuje u tri oblika. Visceralni oblik (kala-azar) očituje se kao opća zarazna bolest; u nas se mjestimice pojavljuje na jugu, uzrokovana vrstom Leishmania donovani ili Leishmania infantum, koju na čovjeka prenesu kukci papatači (rod Phlebotomus). Inkubacija traje više tjedana ili mjeseci, a onda nastaje vrućica nepravilna tijeka, opća slabost, bljedilo, povećanje jetre i slezene, anemija te smanjen broj leukocita i trombocita. Dijagnoza se temelji na nalazu uzročnika. U neliječenih osoba smrtnost je visoka (oko 90%), ali se kala-azar danas može uspješno liječiti pripravcima antimona i pentamidinom. – Kožni oblik lišmenijaze izazvan vrstom Leishmaniasis tropica susreće se u tropskim područjima i oko Sredozemlja; na mjestu uboda kukca nastaje mjehurić, potom čvorić i napokon vrijed opkoljen uzdignutim rubom, katkad s povećanim susjednim limfnim čvorom. – Sluznički oblik bolesti rijedak je, a odlikuje ga stvaranje vrijedova koji razaraju sluznicu nosa i ždrijela.

Citiranje:

lišmenijaze. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/lismenijaze>.