struka(e): povijest, kulturna

lutrija (tal. lotteria, franc. loterie < niz. loterij), vrsta igre na sreću, ždrijebanje koje provodi javna ili privatna ustanova na temelju izvlačenja srećki prema unaprijed određenom planu, sastavljenu tako da priređivaču donosi određenu korist. Prema vrsti zgoditaka, lutrije su novčane i robne. Interesenti kupuju numerirane listiće (katkad se zgoditak određuje samo na temelju broja na listiću, ali češće igra uključuje ispunjavanje listića kombinacijama ili biranjem brojeva), a zgoditci se izvlače iz lutrijskih bubnjeva. Lutrija je vrlo stara igra, razvila se iz običaja ždrijebanja, bila je poznata u Skita, Germana i Kelta. Rimski carevi (August, Neron) služili su se lutrijom za saniranje javnih financija. Prve prave lutrije zabilježene su početkom XVI. st. u Nizozemskoj, gdje su trgovci prodavali srećke na robu koju su teže prodavali i koja se potom ždrijebom izvlačila. Iz robne se, potom, razvila novčana lutrija; prva takva održana je u Firenci 1530. Lutrije su zabilježene u Francuskoj (1520), Engleskoj (1566), Austriji (1752), a 1762. i u Hrvatskoj i Slavoniji. Prva moderna nacionalna lutrija uspostavljena je u Italiji, a od tada se u mnogim državama prihodima od lutrije financiraju javni projekti (npr. zgrada opere u Sydneyu). U Hrvatskoj od 1973. djeluje Lutrija Hrvatske (od 1993. Hrvatska lutrija) kao javno društvo s ograničenom odgovornošću, koje organizira i priređuje igre na sreću i zabavne igre. Među igrama Hrvatske lutrije najpopularnije su loto 6/45 i loto 7/39, Keno, TV Bingo te športske igre na sreću (toto 13). Hrvatska lutrija vlasnik je četiri kockarnice i više automat-klubova, a izdaje Glasnik Hrvatske lutrije.

Citiranje:

lutrija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/lutrija>.