TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Maksimir

Maksimir, pejzažni perivoj u Zagrebu. Ubraja se u prve javne perivoje u Europi, 1794. otvoren za javnost. Zaštićen je na cijeloj današnjoj površini (316 ha) kao spomenik prirode i kulture. Svojom umjetničkom koncepcijom, izvornim raslinjem (hrast lužnjak), arhitektonskim objektima vrijedno je ostvarenje pejzažne umjetnosti romantičkoga razdoblja u Hrvatskoj. Uređenje Maksimira započeo je zagrebački biskup M. Vrhovec (1787), a pol. XIX. st. nastavio nadbiskup J. Haulik (otuda prvotni naziv parka Jurjaves). Park su oblikovali pejzažni arhitekt Michael Sebastian Riedl i glavni vrtlar Franjo Serafin Körbler, većinu objekata projektirao je Franz Schücht (Vidikovac, Švicarska kuća, Mirna koliba, Ljetnikovac, Paviljon jeke, 1841–43), a autor kipova bio je Joseph Kässmann (Žetelica, uništena, Napuljski ribar i Dječja grupa, 1846–47). Povodom tisućgodišnjice hrvatskoga kraljevstva 1925. podignuta je tzv. Mogila, a tada je i uređen zoološki vrt. Ljetna pozornica postavljena je 1987. Slikar J. Zasche izradio je mapu litografija Park Jurjaves (1852).

Citiranje:
Maksimir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38314>.