TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Manitoba

Manitoba (engl. izgovor [mænitọu'bə]), pokrajina u srednjoj Kanadi, između Hudsonova zaljeva na sjeveroistoku i američkih saveznih država North Dakote i Minnesote na jugu; 647 797 km² (od toga 14,5% jezera i rijeke, odn. kopnena površina iznosi 553 556 km²), 1 278 365 st. (2016; engleski kao materinski jezik govori 79% stanovništva, a samo 3% francuski). Pretežno nizinski kraj, visine 150 do 300 m; najviša je točka u gorju Baldy, 832 m. Najveći dio sjeverne i istočne Manitobe zauzimaju rubna područja Kanadskoga štita s mnogim jezerima (Winnipeg, Winnipegosis, Manitoba; ostatci su nekadašnjega ledenjačkog jezera Agassiz) i rijekama (Nelson, Churchill) velikoga hidroenergetskog potencijala (izvoz električne energije); prema jugozapadu prelazi u prerijske ravnice. Zime su vrlo hladne (srednja temperatura siječnja u Winnipegu iznosi –16,4 °C), a ljeta umjereno topla (srednja temperatura srpnja 19,7 °C); godišnja količina oborina kreće se od 360 mm na sjeveru do 560 mm na jugoistoku. Sjeverni je dio pod šumo-tundrom, srednji pod četinjačama, a jugozapadni pod kulturama (zbog poplavljivanja provedeni su opsežni hidrotehnički radovi). Uzgajaju se žitarice, šećerna repa, suncokret, uljana repica; stočarstvo (svinje, goveda), slatkovodno ribarstvo. Šume obuhvaćaju oko 50% ukupne površine. Industrija (prehrambena i drvna, strojogradnja, metalurgija, elektronička, metalna i automobilska; preradba nafte). Ležišta ruda nikla, bakra, cinka (⅟₄ kanadske proizvodnje), zlata, srebra; proizvodnja nafte osobito je porasla početkom XXI. st. Manitoba je jedini proizvođač cezija u zemlji. Stanovništvo je najvećim dijelom naseljeno u južnome dijelu pokrajine. Glavni je i najveći grad te međunarodna zračna luka Winnipeg. Cestovna je i željeznička mreža najgušća u južnome dijelu zemlje; glavne su prometnice koje povezuju istočni i zapadni dio pokrajine.

Autohtono indijansko stanovništvo (plemena Assinboine, Dakota, Cree, Ojibwa) bavilo se lovom i ribolovom. Prvi Europljani dolaze od 1612. Francuzi su područje proglasili dijelom Nove Francuske, odnosno francuske Kanade i ondje podignuli nekoliko trgovačkih postaja i utvrda (Fort Bourbon, Fort Dauphin). Sjeverni dio prepustili su 1713. britanskoj trgovačkoj kompaniji Hudsonʼs Bay Company kao dio područja Rupertʼs Land koje se, pošto je francuska Kanada 1763. potpala pod britansku vlast, proširilo i na današnju Manitobu. Doticaji indijanskoga stanovništva s Europljanima doveli su i do nastanka specifične zajednice mješanaca (Métis) početkom XIX. st. Rupertʼs Land dolazi 1870. pod kanadsku vlast te se iz dijela tog područja iste godine osniva pokrajina Manitoba koja se potom širi 1881. na zapad, 1884. na istok i 1912. na sjever, dobivši sadašnje granice.

Citiranje:
Manitoba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 11. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38645>.