TRAŽI DALJE:
STRUKE:

McCartney, Paul

ilustracija
McCARTNEY, Paul

McCartney [məkα:'tni], Paul (puno ime James Paul McCartney), britanski skladatelj, pjevač i instrumentalist (Liverpool, 18. VI. 1942). Suosnivač i basist skupine The Beatles te dio najuspješnijeg i najutjecajnijega skladateljskog tandema (Lennon – McCartney) u povijesti popularne glazbe.

Rođen i odrastao u liverpoolskoj radničkoj obitelji, prva je glazbena iskustva stjecao od oca, amaterskoga jazz-glazbenika i pijanista u mjesnom sastavu. Godine 1954. upoznaje Georgea Harrisona, a tri godine poslije priključuje se skiffle-sastavu Johna Lennona The Quarry Men, iz kojega će se 1960. razviti izvorna postava The Beatlesa.

S tim je sastavom McCartney najviše pridonio popularnoj glazbi. Glazbenik s izrazitim melodijskim darom, njegove su pjesme odražavale ekstrovertnu energiju i mladenački optimizam, ali i trajan smisao za inovaciju. Umjetnička znatiželja i inovativnost ogledaju se najjasnije u skladbi »Eleanor Rigby« (s albuma Revolver, 1966), gdje se prepoznaje sklonost prema baroknoj glazbi.

McCartneyeva muzikalnost uočljiva je i u drugim pjesmama koje je napisao sâm, ili uz minimalan Lennonov doprinos: »I’ll Follow The Sun«, »I Saw Her Standing There«, »All My Loving«, »Hey Jude«, »Lady Madonna«, »Things We Said Today«, »Here, There and Everywhere«, »I’ve Just Seen a Face«, »Long and Winding Road«, »Blackbird« i dr. Atipična pop-balada »Yesterday« (1965) u cijelosti je njegovo djelo, snimljeno bez pratnje ostalih članova skupine, samo uz akustičnu gitaru i gudački kvartet. Melodijska i izvedbena zaokruženost McCartneyevih skladba većinom je proizlazila iz njegova instinkta, iz harmonijskih prosudbi zasnovanih na savršenom sluhu.

Nakon raspada Beatlesa uspio je zadržati i proširiti popularnost, podjednako na samostalnim albumima kao i na ostvarenjima sa skupinom Wings, osnovanom 1971 (jezgru koje su činili gitarist Denny Laine i tadašnja supruga Linda McCartney). Snimljen u kućnoj produkciji, prvijenac McCartney (1970), te drugi album Ram (1971) razotkrili su autorov opušteni šarm, ali i glavne slabosti: povremeni nedostatak autorske dubine i sklonost dopadljivim, banalnim rješenjima koja u suradnji s Lennonom nisu u većoj mjeri dolazila do izražaja. Njegov ključni rad nakon Beatlesa je Band on the Run (1973), treći studijski album Wingsa, koji sadržava neke njegove najbolje i najpoznatije skladbe (npr. »Jet«, »Mrs. Vandebilt«, te naslovnu; sve tri objavljene su i u formatu singla). Unatoč slabijim ocjenama kritike, iduće albume (Venus and Mars, Wings at the Speed of Sound) publika je primila podjednako dobro. Snimke zabilježene na američkim nastupima 1975. i 1976. iskorištene su za trostruki koncertni album Wings over America, a u sklopu iste turneje sastav je (21. rujna 1976) nastupio i u Zagrebu. Nakon slabo prihvaćenog albuma Back to the Egg (1979) McCartney je karijeru nastavio samostalno.

U usporedbi s ostalim članovima Beatlesa, McCartneyevo se stvaralaštvo nakon razlaza skupine pokazalo komercijalno najuspješnijim. U temeljito orkestriranoj pjesmi »Live and Let Die« (1973), skladanoj za istoimeni film o Jamesu Bondu, obnovio je suradnju s producentom i aranžerom Beatlesa Georgeom Martinom. Od kasnijih ostvarenja valja izdvojiti singlove »Mull of Kintyre« (1977), »Ebony and Ivory« (1982., u suradnji sa Steviejem Wonderom), »Say Say Say« (1983., s Michaelom Jacksonom), »No More Lonely Nights« (1984), »Hope of Deliverance« (1992), i dr.

U duu The Fireman, koji je osnovao 1993. s Martinom Gloverom Youthom, okušao se i u eksperimentalnim formama; snimili su tri albuma ispunjena elementima elektroničke i ambijentalne glazbe, te alternativnog rocka. McCartney je stvarao i u području klasične glazbe, te je objavio albume Paul McCartney’s Liverpool Oratorio (1991), Standing Stone (1997), Working Classical (1999), Ecce Cor Meum (2006) i Ocean’s Kingdom (2011).

Tijekom karijere prodao je više od 200 milijuna albuma i osvojio 18 nagrada Grammy. Skladba »Yesterday«, s više od 3000 različitih obradba, jedna je od najizvođenijih u povijesti. Za doprinos u području glazbe i kulture britanska kraljica Elizabeta II. dodijelila mu je u ožujku 1997. vitešku titulu (Sir). Godine 2010. dobio je nagradu Gershwin Kongresne knjižnice SAD-a.

Citiranje:
McCartney, Paul. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39674>.