metamerija (meta- + -merija), u biologiji, podijeljenost ili raščlanjenost tijela nekih životinja na veći ili manji broj članaka (metamera ili segmenata). To su dijelovi tijela koji slijede jedan za drugim, duž uzdužne osi, i sadrže organe koji se u većine metamera ponavljaju. Metamerija može biti potpuna, kada obuhvaća cijeli organizam, i nepotpuna, kada obuhvaća samo neke sustave u organizmu. U kolutićavaca su sve metamere, osim prve i posljednje, istog oblika i sadrže približno jednake organe (homonomna metamerija). Katkada su takve metamere toliko samostalne da ih po nekoliko može odvojeno živjeti (npr. u nekih gujavica). U člankonožaca su metamere različite u različnim dijelovima tijela (heteronomna metamerija), što je znak podjele rada. Često ih je po nekoliko više ili manje sraslo. U kralježnjaka se metamerija prepoznaje u slijedu kralježaka, rebara, spinalnih živaca i mišića. Jasnije je izražena u nižih kralježnjaka, osobito u riba, a u ptica i sisavaca izrazitija je u zametnom razvoju.
