migrena (hemikranija) (franc. migraine < kasnolat. hemicrania < grč. ἡμιϰρανία: bol u polovici glave), općeprihvaćen naziv za skupinu glavobolja posebne vrste, koja ima određena nasljedna, pojavna i patofiziološka svojstva te kliničke odrednice koje ju razlikuju od drugih oblika glavobolja. Migrena je paroksizmalna, neepileptična neurološka bolest s nasljednom predispozicijom. Javlja se u nepredvidivim napadajima, kod žena katkad češće za menstruacije, osobito nakon napora ili uzrujavanja, no katkad upravo u dane odmora i relaksacije. Sam naziv upućuje na čestu pojavu bolova u polovici glave, ali bol može biti vezana samo za neki dio glave (čelo, zatiljak). U »klasičnoj migreni« bolesnik predosjeća napadaj nekoliko minuta do jednoga sata prije početka bolova (→ aura), vidi treperenje svjetla (bljeskove), vid mu je privremeno sužen ili poremećen, osjeća parestezije, a mogu nastati kljenuti i poremećaji govora. Nakon toga javlja se jaka, »pulsirajuća« bol u dijelu glave, strah od svjetla (fotofobija), nepodnošenje okoline, mučnina i povraćanje. Teško stanje, koje onemogućuje posao i socijalne kontakte, može trajati do 24 sata. Ima i drugih oblika migrenskih napadaja, kojima je zajednička kombinacija živčanih i hormonalnih mehanizama u postanku glavobolje. Dijagnoza migrene traži specijaliziran postupak, među ostalim, radi razlikovanja od drugih, osobito organski uzrokovanih glavobolja. Liječenje je kombinacija uzimanja lijekova, regulacije načina života i prehrane te psihoterapije.
