struka(e):
ilustracija
MONTPELLIER, katedrala

Montpellier [mpəl·jẹ'], grad i upravno središte departmana Hérault u južnoj Francuskoj, 10 km sjeverno od Lionskoga zaljeva; 285 121 st., šire gradsko područje 616 296 st. (2017). U XIII. i XIV. st. najvažniji je trgovački grad (uz Marseille) i kulturno središte juga Francuske s jednim od najstarijih sveučilišta u svijetu (s nastavom od 1189., a po nekim izvorima od 1137., službeno je osnovano 1289., godine 1968. podijeljeno na tri sveučilišta, od kojih su se dva 2015. ujedinila). Ostatci utvrda (Tour des Pins) iz XII–XIV. st., katedrala Saint-Pierre (započeta 1364. u gotičkom stilu, dograđivana do XIX. st.), najstariji botanički vrt u Francuskoj (1593); gradske palače i šetališta iz XVII–XVIII. st.; kongresna palača s operom (XX. st.), muzej Fabre (osnovan 1828; sa zbirkom francuskih, nizozemskih i talijanskih umjetnika XVI–XIX. st.), galerije, knjižnica. Proizvodnja vina i alkoholnih pića; jaka elektronička, informatička, farmaceutska, kemijska, prehrambena i tekstilna industrija; obradba mramora. Međunarodna zračna luka (Fréjorgues). – Naselje se prvi put spominje 985. Od 1204. pod vlašću aragonskih kraljeva, potom od 1276. kraljeva Majorke (aragonskih vazala) do 1349. kada ga je kupio francuski kralj Filip VI. Potkraj XIII. st. bio je s približno 40 000 stanovnika drugi grad po veličini na području današnje Francuske (iza Pariza) i glavna francuska luka za trgovinu začinima. Od sredine XVI. st. uporište hugenota; tijekom posljednje etape vjerskih ratova u Francuskoj 1622. predao se Luju XIII.

Citiranje:

Montpellier. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/montpellier>.