TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Montréal

ilustracija
MONTRÉAL
ilustracija1ilustracija2

Montréal [m61533ʀe·a'l] (francuski; engleski Montreal [mɔntriɔ:'l]), drugi grad po veličini i važna luka Kanade, na rijeci Saint Lawrence, pokrajina Québec; 1 704 694 st., metropolitansko područje 4 098 927 st. (2016). Leži na riječnom otoku Île de Montréal (dug približno 50 km, širok do 16 km), između rijeka Rivière des Prairies (rukav ušća rijeke Ottawe) i Saint Lawrence te na okolnim manjim otočićima. Ubraja se u najveća trgovačka, financijska (burza, banke i dr.), industrijska, diplomatska i prometna središta Sjeverne Amerike. Najveće je središte Québeca, naseljen pretežno stanovništvom francuskoga podrijetla i jezika (francuski je službeni jezik, a više od 52% stanovništva Montréala te približno 63% stanovništva metropolitanskoga područja grada govori francuski kao materinski jezik), ujedno je i najveći frankofonski grad Sjeverne Amerike. Među monumentalnim zgradama ističu se seminar rimokatoličkog reda Saint-Sulpice iz 1687., dvorac Ramezay (1705., obnovljen 1756. nakon požara; isprva rezidencija guvernera, muzej od 1894), neogotička rimokatolička katedrala Notre-Dame iz 1829 (na mjestu istoimene crkve iz 1682), neoklasicistički paviljon Bonsecours i palača Montréalske banke iz 1847., gradska vijećnica iz 1878. (u stilu Drugoga Carstva), neobarokna crkva Marije, Kraljice svijeta iz 1894., masonski memorijalni hram iz 1930; pojedine od njih nalaze se u starom gradu (Vieux-Montréal) u kojem je i stara luka; u središnjem dijelu grada nalazi se i uzvišenje (233 m) i park Mont Royal (engl. Mount Royal; projektirao ga je Frederick Law Olmsted 1876). Arhitektonski se ističu i rezidencijalne četvrti Westmount i Outremont sa zgradama s kraja XIX. i početka XX. st. Kulturno je središte Kanade sa sveučilištima na kojima se predaje na francuskom (Université de Montréal, osnovano 1878; Université du Québec, osnovano 1969), engleskom (McGill University, osnovano 1821) te na obama jezicima (Concordia University, osnovano 1974), visokim školama, nacionalnom knjižnicom Québeca, mnogim muzejima (povijesni, muzej arhitekture, suvremenih umjetnosti i dr.) i insektarijem (osnovan 1990) te mnogim festivalima (međunarodni jazz-festival najveći je na svijetu). Olimpijske igre 1976. potaknule su živu izgradnju i prostorno širenje grada; stara luka zatvorena je za promet i 1990-ih prenamijenjena u kulturno-rekreacijsko središte (muzej znanosti, kina i dr.). Proizvodnja lokomotiva, vagona, zrakoplova; rafinerijska, petrokemijska, farmaceutska, elektrotehnička, elektronička, duhanska i prehrambena industrija; proizvodnja piva, obradba kože i krzna. Montréal je i jako modno, filmsko i turističko središte. Čvorište je mnogih željezničkih pruga i autocesta. Istaknuto je lučko središte na vrlo prometnome vodenom putu koji spaja Velika jezera s Atlantskim oceanom (Saint Lawrence Seaway); ukupni lučki robni promet 2018. iznosio je 38,9 milijuna tona (žitarice, nafta, industrijska roba), s velikim kontejnerskim prometom (1,5 milijuna TEU; druga je kontejnerska luka u zemlji). Lučko se područje pruža istočnom obalom otoka u duljini od 26 km, nizvodno od mosta Victoria do Pointe-aux-Tremblesa. Međunarodne zračne luke Dorval ili Montréal–Pierre Elliott Trudeau (oko 19 milijuna putnika godišnje; treća po putničkome prometu u Kanadi) i Mirabel (za robni promet).

Francuski istraživač Jacques Cartier došao je 1535. na područje današnjega grada, gdje se tada nalazilo irokeško naselje Hochelaga. Paul de Chomedey ondje je 1642. podignuo grad Ville Marie de Montréal, koji ubrzo postaje središte trgovine krznom te sjedište jedne od triju administrativnih regija francuske Kanade (sadašnje ime nosi od 1705). Britanci ga osvajaju 1760., a na samom početku Američkog rata za neovisnost kratko su ga (1775–76) okupirali Amerikanci. Ubrzano se naseljava od 1815. te 1820-ih postaje najmnogoljudniji kanadski grad što ostaje do 1970-ih. Oko 1830. broj anglofonih stanovnika nadmašio je broj frankofonih, ali potonji, doseljavajući se iz ruralnih dijelova pokrajine Québec, nakon 1865. ponovno postaju većina što ostaju do danas. Glavni grad jedinstvene britanske kolonije Kanade 1844–49., nakon 1850. nastavlja se razvijati kao jedno od vodećih kanadskih gospodarskih središta. U Montréalu se se održali Svjetska izložba 1967 (Expo 67) i ljetne Olimpijske igre 1976.

Citiranje:
Montréal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 23. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41827>.