Nanteski edikt [n
:'tski], edikt izdan u Nantesu 13. IV. 1598. kojim je franc. kralj Henrik IV. Burbonac vratio hugenotima politička i vjerska prava, čime je dokrajčio krvave vjerske ratove između katolika i hugenota. Katolicizam je potvrđen kao drž. vjera, ali su hugenotima dana polit. prava, pravo da mogu stjecati javne službe i pravo posjedavanja nekih utvrda. Pravo na reformirano bogoslužje stekli su feudalci sa samostalnom sudbenošću i građani u gradovima u kojima su postojale jake hugenotske vjerske općine. Hugenotsko je bogoslužje bilo zabranjeno u gradovima u kojima su se nalazila sjedišta kat. nadbiskupa i biskupa, na kralj. dvoru i na prostoru od pet milja oko Pariza. Nanteski edikt, koji su katolici neprijateljski primili, ukinuo je Luj XIV. 18. X. 1685.