Narbonne [naʀbɔ'n], grad u departmanu Aude, južna Francuska; 54 700 st. (2017). Leži na obalama kanala Robine (ogranak Canala du Midi), koji dijeli grad na sjeverni i južni dio, 15-ak km od Lionskoga zaljeva. Industrija likera, konjaka (u okolici prostrani vinogradi), prehrambenih i farmaceutskih proizvoda; bačvarstvo; proizvodnja keramičke robe. Važniji su graditeljski spomenici gotička katedrala Saint-Just-et-Saint-Pasteur (započeta 1272; nedovršena), crkva Saint-Paul (XII–XIII. st.) i nadbiskupska palača (XII–XVIII. st.; u romaničkom i gotičkome stilu). Ostatci rimskih zgrada. Sveučilišni kampus; muzej umjetnosti i povijesti (s galerijom slika starih majstora), arheološki muzej, regionalni muzej antičke baštine Narbo Via. Turizam. – Staro galsko naselje, od 118. pr. Kr. prva rimska kolonija u Galiji (Narbo Martius), za Augusta postaje 22. pr. Kr. glavni grad provincije Gallia Narbonensis. U ranome srednjem vijeku bio je pod Alanima, Svevima, Vandalima, Vizigotima (od 462) i Saracenima (719–759), a zatim u sastavu Franačke. Od kraja IX. st. južnim dijelom grada upravljali su vicegrofovi, a sjevernim dijelom biskupi. Grad je bio važna ribarska luka na Sredozemlju sve do početka XIV. st. kada se udaljio od mora zbog pomaka obalne crte. Od 1507. u posjedu francuskih kraljeva.
