STRUKE:

Narodna stranka

Narodna stranka, prva hrvatska politička stranka, koja je djelovala 1841–1906. Utemeljena je 1841. u Zagrebu pod imenom Ilirska stranka, a nakon zabrane ilirskog imena 11. I. 1843. djelovala je pod imenom Narodna stranka. Osnovali su ju Lj. Gaj, I. Kukuljević i I. Mažuranić, kao protutežu madžaronima, radi ujedinjenja hrvatskih zemalja u okviru Monarhije, odnosno Austro-Ugarske Monarhije (od 1867), zaštite hrvatskih državnih prava od madžarskih posezanja, uvođenja hrvatskog jezika kao službenog, i kulturnog jedinstva Južnih Slavena. U sazivu Sabora 1841–42. imala je većinu, 1848. ponovno je došla na vlast. Njezino djelovanje zabranjeno je 1851–60. uvođenjem Bachova apsolutizma. Od 1861. djelovala je pod vodstvom J. J. Strossmayera, F. Račkoga, I. Mažuranića i M. Mrazovića. Zahtijevala je teritorijalnu cjelovitost i samostalnost Hrvatske i uniju s Ugarskom. Rascijepila se 1862., a 1863. osnovana je Samostalna narodna stranka, na čelu koje su bili: I. Mažuranić, J. Haulik, I. Kukuljević i M. Prica. Stranka je iznijela program Uvjetno ili bezuvjetno, zahtijevala samostalnu Hrvatsku u federalnoj Monarhiji, protivila se uniji s Ugarskom, koja nije priznavala slobodu nemadžarskim narodima, zauzimala se za nagodbu s Austrijom. Narodna stranka, koju je činila matica stranke, pobijedila je na izborima 1865. i ušla u koaliciju s Unionističkom strankom koja je 1868. sklopila Hrvatsko-Ugarsku nagodbu, kojom je bio određen državnopravni položaj Hrvatske do kraja Monarhije. U Hrvatskoj je vladalo veliko nezadovoljstvo nagodbom i pritiscima jakoga dualizma Pešta–Beč. Narodna stranka je pobijedila na izborima i 1871. izdala Rujanski manifest kojim je tu Nagodbu proglasila nezakonitom. Narodna stranka na vlasti je bila 1872. i 1873. s banom I. Mažuranićem. U to je doba, nakon neznatne revizije, prihvatila Nagodbu i ujedinila se s unionistima, što je promijenilo njezin program. M. Mrazović izišao je iz stranke 1880. i osnovao Neodvisnu narodnu stranku, koja je u početku zahtijevala cjelovitost, samostalnost i povoljniji financijski položaj Hrvatske. Za vladavine K. Khuen-Héderváryja 1882–1903. Narodna stranka je postala instrumentom režima. Nakon sloma Khuenova režima ušla je 1905. u Hrvatsko-srpsku koaliciju. God. 1906. poražena je na izborima pa se raspala.

Citiranje:
Narodna stranka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 28. 2. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42989>.