TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Narona

ilustracija
NARONA, Arheološki muzej
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Narona [naro:'na] (lat.), antički grad na području današnjega sela Vida kraj Metkovića, na desnoj obali Neretve. Smješten na jugoistočnoj padini brežuljka, vjerojatno je zauzimao i dio ravnice, ali njegova granica nije utvrđena zbog močvarna tla. Isprva grčki emporij (trgovište), u II. st. pr. Kr. rimsko uporište za njihove vojne pohode protiv Daorsa i Ardijejaca; od Cezarova ili Augustova doba uzdignuta je u rang rimske kolonije (Colonia Iulia Narona). Grad je već u I. st. pr. Kr. bio utvrđen snažnim zidinama i kulama. Velik broj očuvanih rimskih natpisa, nadgrobnih, zavjetnih i javnih, otkriva da su u Naroni postojali Liberov i Eskulapov hram, zimske kupke, teatar itd. Osobit procvat Narona je doživjela u I. i II. st. Od monumentalnoga foruma što se prostirao na sjecištu cesta (iz smjera Salone i iz smjera morske obale) sačuvani su mnogobrojni ostatci arhitektonske plastike i pločnika, mramorna glava kipa carice Livije, Merkurova glava, a najznačajnija građevina bio je Augustov hram (→ augustej), podignut oko 10. god. pr. Kr.; sedamnaest ondje pronađenih kipova natprirodne veličine koji prikazuju careve i pripadnike carske obitelji te božanstva ubraja se u vrhunska djela antičke umjetnosti. Iznad Augustova hrama sagrađen je 2007. Arheološki muzej Narona, prvi in situ muzej u Hrvatskoj. Na glavnom ulazu u grad nalazila su se monumentalna gradska vrata. U kasnoantičko doba Narona je bila biskupsko sjedište: otkrivene su tri bazilike, dvije u gradu, a treća, grobljanska, izvan grada. Jedna ima baptisterij s osmerokutnim krsnim zdencem, a druga, nastala na starijoj antičkoj građevini, ima upisanu apsidu. U Naroni se razvio poseban graditeljski stil kršćanske bazilike koji se proširio duboko u unutrašnjost (tzv. naronitanski tip). Kasnoj antici pripada kameni reljef na kojem su prikazana dva pauna i kantaros, pozlaćene istočnogotske kacige, ostava zlatnoga nakita i novca građanke Urbike. Život u Naroni prestao je nakon avarsko-slavenskoga razaranja početkom VII. st.

Citiranje:
Narona. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43006>.