New Hampshire [nju: hæ'mpšəɹ], savezna država u sjevernom atlantskom primorju SAD-a; 24 032 km², 1 316 470 st. (2010). Zauzima brežuljkast kraj, koji na sjeveru prelazi u gorje White (Washington, 1914 m). Glavne su rijeke Merrimack i Connecticut. Oko 600 jezera glacijalnoga podrijetla. Šume (četinjačke) pokrivaju oko 80% teritorija. Glavni je grad Concord (42 695 st., 2010), a najveći Manchester (109 565 st., 2010). Uzgaja se krmno bilje, povrće i voće (jabuka); dobivanje javorova sirupa. U stočarstvu su na prvome mjestu goveda. Razvijena je elektronička i elektrotehnička, metalna (strojevi i dr.) industrija; proizvodnja plastike, celuloze, papira; drvna i kožarska industrija. Turizam. Glavne luke: Portsmouth i Hampton. – U doba dolaska Europljana ondje su živjela indijanska plemena algonkinske jezične skupine, pa mnogobrojne rijeke i jezera danas nose njihove nazive. Prvi europski istraživač na obalama New Hampshirea bio je vjerojatno engleski pomorac Martin Pring (1603). Prvu zemljopisnu kartu obale izradio je 1614. kapetan John Smith. God. 1612. Vijeće za Novu Englesku podijelilo je zemlje današnjega New Hampshirea u privatni posjed engleskom kapetanu Johnu Masonu i londonskom investitoru Ferdinandu Gorgesu. Svoj dio zemalja Mason je prozvao New Hampshire, prema rodnoj grofoviji Hampshire. Od 1641. povremeno je priznavao vlast susjednoga Massachusettsa, od 1679. bio je posebna britanska kolonija koja je 1699–1741. s Massachusettsom imala zajedničkoga guvernera, od 1741. bio je stalna kraljevska provincija. Za francusko-britanskih ratova, koji su trajali sve do 1763., indijanska plemena iz New Hampshirea borila su se na strani Francuza. Uoči američke revolucije New Hampshire bio je napredna kolonija sa 143 grada i 82 000 stanovnika, u luci Portsmouth gradila se šestina svih brodova u američkim kolonijama, a imao je i visokoškolske ustanove (1769. osnovan je Dartmouth College u Hanoveru). Nakon Pariškoga mira (1763) britanska je vlada pojačala restrikcije pomorske trgovine sjevernoameričkih kolonija, pa se i New Hampshire povezao s domoljubima u Bostonu. Sudjelovao u Američkom ratu za neovisnost (1775–83). U siječnju 1776. bio je prva pobunjenička kolonija koja je prihvatila privremeni ustav, a već u lipnju iste godine proglasio je neovisnost o Velikoj Britaniji. God. 1788. bio je deveta država koja je ratificirala ustav SAD-a. Svršetkom rata za neovisnost i osamostaljenjem od Velike Britanije naglo je oslabila prekomorska trgovina, a gospodarstvo se preusmjerilo na proizvodnju pamuka, vune i papira. Za Američkoga građanskog rata (1861–65) u vojsci Unije služilo je oko 12% stanovnika New Hampshirea. Nakon rata, u drugoj polovici XIX. st., zbog ubrzane industrijalizacije i povećanih potreba za radnom snagom, naglo je porasla imigracija iz drugih zemalja.
