TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Nikolinje

Nikolinje, blagdan sv. Nikole (6. XII). Nikolinje označava početak božićnoga ciklusa običaja i rituala. Etnolozi smatraju da običajna praksa Nikolinja dijelom nasljeduje kult sličnoga lika iz pretkršćanske Europe. U narodnim je običajima sv. Nikola najpoznatiji kao predbožićni darivatelj (danas uglavnom djece, a u starije doba i odraslih), te dobročinitelj, svetac zaštitnik mladih (djece, neudanih djevojaka, učenika), putnika, niza profesija (pomoraca, splavara, mlinara, ljekarnika, pekara, svjećara, trgovaca, zidara, tkalaca i dr.) te nekih osobitih kategorija ljudi (npr. lopova i zatvorenika). Običajna praksa na cijelom je hrvatskom prostoru uglavnom vezana uz dva usporedna običaja darivanja koji imaju i odgojnu funkciju. Prvi je obilazak lika sv. Nikole odjevenog u biskupsku odjeću (biskupski ogrtač, mitra i štap, odn. biskupska palica) od kuće do kuće uz pratnju jednog ili više likova odjevenih tako da predstavljaju vragove te opremljenih lancima kojima buče. Oni od djece traže da mole, pa ako to znaju, sv. Nikola ih daruje, a ako ne znaju, prijete im različitim sankcijama. Drugi je običaj potajno noćno darivanje djece u očišćenu obuću ostavljenu u prozoru. U Hrvatskoj do druge polovice XIX. st. pretežno građanska, a odonda i seoska tradicija. U nikolinjskim tradicijama isprepleću se elementi darivanja povezani sa sv. Lucijom (13. XII), Malim Isusom (Božić, tj. 25. XII), te kasnijim likovima svjetovne ikonografije kao što su Santa Nikolaus (Santa Claus), Djed Mraz, Djed Božićnjak.

Citiranje:
Nikolinje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43819>.