TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Normandija

ilustracija
NORMANDIJA, desant na Normandiju 6. VI. 1944.
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Normandija (francuski Normandie [nɔʀm8118di']), administrativna regija i povijesno-geografska pokrajina u sjeverozapadnoj Francuskoj, na obali La Manchea; 29 906 km² s 3 330 478 st. (2017). Regija je nastala 2016. spajanjem dotadašnjih regija Donje Normandije (Basse-Normandie) i Gornje Normandije (Haute-Normandie), formiranih 1982. Obuhvaća pješčanu obalnu ravnicu uz La Manche, nisku šumovitu visoravan u unutrašnjosti koju presijeca rijeka Seine s pritokama (Eure, Epte, Risle) i brežuljkasto područje (visine do 417 m) na jugu. Sastoji se od pet departmana: Calvados, Manche, Orne, Eure i Seine-Maritime. Važno je središte francuske agrarne proizvodnje (žitarice, šećerna repa, kukuruz, voće), intenzivnoga stočarstva (mliječno govedarstvo, uzgoj konja) i ribarstva; proizvodnja sireva (kamamber), jabukovače (cidre) i žestokih pića od jabukovače (calvados). Manufakturnoj proizvodnji tekstila (pamuk i čipkarstvo u Alençonu) i metalnoj industriji (automobili) u novije su doba pridružene petrokemijska (rafinerije u dolini Seine), elektrotehnička i elektronička industrija; brodogradnja. Uz obalu turizam (Deauville, Trouville, Mont-Saint-Michel). Upravno je središte Rouen; ostali su veći gradovi i lučka središta Le Havre, Caen, Cherbourg-en-Cotentin i Dieppe.

Prvi tragovi ljudske prisutnosti na području Normandije mogu se pratiti od kamenoga (paleolitičkoga) doba. Kelti to područje naseljavaju oko 500. pr. Kr., a Cezar ga 56. pr. Kr. osvaja za Rim. Nakon propasti Zapadnorimskoga Carstva 476. dolazi pod vlast Franaka, kao dio Neustrije. Početkom IX. st. na obalu i u unutrašnjost Normandije stigli su Normani iz Skandinavije, koji su, iskoristivši slabljenje franačke države nakon Karla I. Velikoga, prodrli rijekom Seinom i njezinim pritocima duboko u unutrašnjost, pljačkajući gradove. Istodobno su se počeli i naseljavati, a konačno su stabilizirali svoje stečevine kada im je za vladavine vojvode Rollona 911. kralj Karlo III. Glupi prepustio područje oko ušća Seine sa središtem u Rouenu, koje se prema njihovu imenu počelo zvati Normandijom, sa statusom vazalnog vojvodstva. Rollon je 924. vlast proširio na zapad do rijeke Vire, Normandija je granice zaokružila do kraja X. st., za Rollonovih nasljednika, a sami se Normani romaniziraju. Za vladavine Vilima I. Osvajača postala je vodećom vojnom silom u Francuskome Kraljevstvu, a Vilim 1066. osvaja englesko prijestolje. Pod vlašću je Vilimovih nasljednika (koji su ujedno bili i engleski kraljevi, izuzev 1087–1106) do 1144. kada ju je osvojio vojvoda od Anjoua Geoffroi Plantagenet, koji ju je 1150. prepustio sinu Henriku. Kada je taj 1154. postao engleski kralj (Henrik II.), Normandija ponovno dolazi u personalnu uniju s Engleskom u kojoj ostaje do 1204. kada ju je osvojio francuski kralj Filip II. August pripojivši je kraljevskoj domeni, iako su se engleski kraljevi iz dinastije Anjou-Plantagenet naslova normanskog vojvode formalno odrekli tek 1259. (pod njihovom su vlašću ostali Kanalski otoci, normandijski otoci u kanalu La Manche koji su još uvijek posjedi engleske krune). Tijekom Stogodišnjega rata pod vlašću je engleske krune 1417–44. Od 1468. imala je status pokrajine što je ostala do 1791., kada je njezino područje podijeljeno na departmane. Potkraj II. svjetskog rata na njezine obale postrojbe Saveznika izvele su 6. VI. 1944. najveću pomorskodesantnu operaciju (operacija Overlord) u povijesti. Započela je nakon teškoga bombardiranja iz zraka iskrcavanjem britanskih, američkih i drugih snaga s britanskih otoka na normandijsku obalu, koju je njemačka vojska prije toga snažno utvrdila. Na približno 104 km dugoj obali, od jugoistočne obale poluotoka Cotentina do ušća rijeke Orne, postrojbe su iskrcane na nekoliko mjesta (pet plaža kodnih imena, od zapada prema istoku: Utah, Omaha, Gold, Juno, Sword) s više od 4000 desantnih brodova, koje je podupiralo oko 700 ratnih brodova i oko 13 000 zrakoplova. U teškim borbama s njemačkim snagama Saveznici su do kraja lipnja uspjeli stvoriti mostobran širok oko 110 i dubok 15 do 40 km, preko kojega su počeli prodirati u unutrašnjost Francuske.

Citiranje:
Normandija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 7. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44099>.