obrambeni mehanizmi, procesi kojima se ego štiti od zahtjeva ida. Svaki je obrambeni mehanizam sastavljen od osjećaja, misli ili ponašanja te osobu štiti od suočavanja s potisnutim, neželjenim ili neprihvatljivim zamislima, željama ili motivima. U djelu Ego i id (1923) S. Freud tvrdi da su obrambeni mehanizmi nesvjesna funkcija ega, a Freudova kći Anna u knjizi Ego i mehanizmi obrane (1936) naziva ego obrambenim mehanizmom. Prema psihoanalitičkoj teoriji svi su obrambeni mehanizmi motivirani, stečeni i razvijeni kako bi zaštitili ego od anksioznosti i neugode. Najpoznatiji su obrambeni mehanizmi eksternalizacija, identifikacija, kompenzacija, konverzija, nijekanje, obrnuta reakcija, projekcija, racionalizacija, regresija, represija i sublimacija. A. Freud dodala je obrambenim mehanizmima i identifikaciju s agresorom kao poseban oblik obrane od vanjske opasnosti, koja uključuje npr. kritiku ili neodobravanje neke važne osobe, ali i stvarne opasnosti kakvima su bili izloženi zatvorenici u koncentracijskim logorima.
