TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Omar I.

Omar I. (puno ime ‘Umar ibn al-Hattāb), drugi kalif (Meka, oko 592Medina, 3. XI. 644). Oko 615. prihvatio je islam i sudjelovao u hidžri. U Medini je postao jedan od istaknutih sljedbenika i savjetnika proroka Muhameda, koji se 625. oženio Omarovom kćeri Hafsom. Bio je vrlo utjecajan za vladavine Abu Bakra, koji ga je odredio za nasljednika (634). Prvi je kalif koji se smatrao poglavarom vjernika (amīr al-mu’minīn). Za njegove je vladavine bilo dovršeno ujedinjenje Arabije. Proširio je arapsku vlast na Mezopotamiju (637), Siriju, Palestinu (640), Perziju i Egipat (642). Odlučno je vodio unutrašnju i vanjsku politiku, stvorio je temelje upravnoga ustroja u Arabiji, a u zauzetim područjima zadržao uređenje i ustanove koje je zatekao. Uveo je računanje vremena po hidžri (od 622). Ubio ga je perzijski rob iz osobne osvete. Na mjestu kalifa naslijedio ga je Osman (644–656).

Citiranje:
Omar I.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45103>.