TRAŽI DALJE:
STRUKE:

osjemenjivanje

osjemenjivanje, proces u kojem se muške i ženske spolne stanice dovode u kontakt kako bi se omogućila oplodnja. Prirodno osjemenjivanje nastaje tijekom parenja, pri kojem mužjak spolnim organom ulazi u spolne organe ženke (rodnicu, grljak maternice) i u njima odlaže ejakulat (spermu). Nakon ejakulacije spermiji putuju spolnim organima do ampule jajovoda i tada prolaze kapacitaciju (razdoblje u kojem postaju sposobni da se prilijepe i prodru kroz ovojnicu jajne stanice), potom ulaze u ampulu jajovoda te se ondje odvija oplodnja. Nakon oplodnje, jajna stanica (zigota) počinje se dijeliti te jajovodom putuje u rogove ili tijelo maternice, gdje se dalje dijeli i ugnijezdi u sluznicu. Nakon toga se razviju plodne ovojnice i nastavlja razvoj zametka.

Umjetno osjemenjivanje je postupak u stočarskoj praksi u kojem se od mužjakâ polučuje ejakulat, koji se pregledava, razrjeđuje i konzervira, a potom u svježem stanju ili nakon dubokog zamrzavanja te odmrzavanja prikladnim instrumentima (pipetom, pistoletom, kateterom) unese u spolne organe (u rodnicu, grljak ili tijelo maternice) ženki. Nakon umjetnog osjemenjivanja putovanje spermija spolnim organima i oplodnja u ampuli jajovoda teku kao i kod prirodnog osjemenjivanja. Danas je iz ejakulata (sjemena) moguće odvojiti spermije sa spolnim kromosomom X od spermija sa spolnim kromosomom Y, i to s 90%-tnom sigurnošću, pa je moguće umjetnim osjemenjivanjem dobiti željeni spol potomstva. Oplodnja jajne stanice može se dogoditi i izvan organizma, odn. spolnih organa ženskih životinja, i tada je riječ o umjetnoj oplodnji in vitro (oplodnja u epruveti, izvantjelesna oplodnja). (→ oplodnja ili fekundacija, Umjetna oplodnja životinja)

Citiranje:
osjemenjivanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45685>.