STRUKE:

Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest (lat. paralysis agitans), tzv. bolest pokreta, uzrokovana nasljednim poremećajima metabolizma ekstrapiramidnih struktura mozga, te nekim drugim, do sada nerazjašnjenim čimbenicima. Prvi ju je opisao engleski liječnik James Parkinson (1755–1824). Parkinsonova bolest obično se javlja nakon pedesete godine, a češća je u muškaraca. Očituje se postupnim teškoćama u izvođenju voljnih pokreta (paraliza), izrazitim tremorom u mirovanju, poremećajem mišićnoga tonusa uz subjektivni osjećaj kočenja mišića i kretnji, otežanim početkom pokreta (osobito pri ustajanju ili pokušaju hodanja), pognutim držanjem, poremećenim hodom (najčešće malim koracima), oskudnom mimikom (lice je ukočeno poput maske), poremećenim, najčešće tihim i monotonim glasom, katkad nejasnim govorom, čestim poremećajima vegetativnih funkcija, krvnog tlaka, i dr. Parkinsonov sindrom (parkinsonizam) očituje se sličnim smetnjama kao i Parkinsonova bolest, a uzrokuju ga neke otrovne tvari, poremećaj moždanoga krvotoka i sl. Jatrogeni parkinsonizam uglavnom se javlja kao privremena neželjena pojava pri uzimanju nekih lijekova, osobito onih koji se rabe u liječenju psihijatrijskih bolesnika. – Suvremene mogućnosti rane dijagnostike te terapije popravile su prognozu bolesti te je znatno produljena radna sposobnost i samostalan život bolesnika.

Citiranje:
Parkinsonova bolest. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46726>.