Patačić, Adam, hrvatski leksikograf (Kaštel kraj Karlovca, 18. II. 1716 – Kalocsa, Madžarska, 19. VII. 1784). Iz ugledne plemićke obitelji, široke naobrazbe, nadbiskup u Kalocsi i predsjednik Kraljevskoga vijeća budimskoga sveučilišta, promicatelj glazbe sa svojim orkestrom i zborom. – U rukopisu je ostao njegov opsežni Rječnik latinsko-hrvatski i njemački (Dictionarium latino-illyricum et germanicum). To je leksikografsko djelo zanimljivo jer je konceptualno ustrojeno s makrostrukturom od 13 tematskih područja i više potpodručja, s dosta enciklopedijskoga tumačenja na latinskom jeziku. Hrvatski je jezik u njem zapravo kajkavski književni jezik, s nešto štokavskih riječi, pa je on dragocjena riznica kajkavskih leksika i kajkavskoga književnoga jezika na vrhuncu njegova razvoja u XVIII. st. – Na svojem dvoru u Velikom Varadinu (danas Oradea u Rumunjskoj) držao je stalni zbor i orkestar. Na čelu ansambla kao maestro di cappella djelovao je i Michael Haydn (1760–65), a naslijedio ga je C. Ditters von Dittersdorf (1765–69). Tada je ansambl povećan na 34 glazbenika, a prema Dittersdorfovim prijedlozima sagrađeno je i malo kazalište, u kojem je skladatelj organizirao i komponirao glazbeno-scenske predstave. Zbog dvorskih spletki Patačić je 1769. smanjio ansambl i otpustio većinu glazbenika. Za Dittersdorfov oratorij Isak, lik otkupitelja (Isacco, figura del redentore), Patačić je sastavio libreto prema Metastasijevu predlošku (1766., izgubljeno).
