TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Perpignan

Perpignan [pɛʀpiń8118'] (katalonski Perpinyà), grad i upravno središte departmana Pyrénées-Orientales u Okcitaniji, na desnoj obali rijeke Têt, 13 km od njezina utoka u Lionski zaljev, južna Francuska; 120 158 st. (2017). Leži 30 km od francusko-španjolske granice, u plodnoj nizini u podnožju Pireneja. Kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1349), muzejima (umjetnički, prirodoslovni, numizmatički), manifestacijama (Međunarodni festival dokumentarne fotografije). Sačuvana srednjovjekovna jezgra s romaničkom crkvom Saint-Jean-le-Vieux iz 1025., katedralom (Saint-Jean-Baptiste, građena 1324–1509. u gotičkom stilu), utvrđenom palačom kraljeva Majorke (XIII–XIV. st.), zgradama suda i vijećnice (kraj XIV. st., dograđene u XVI–XVII. st.) i kaštelom iz XIV. st. Južno od grada velika citadela iz XVII. i XVIII. st. Središte je prehrambene industrije (destilerije ulja, alkoholnih pića, vinarstvo), metalurgije, umjetničkih obrta (nakit s granatima, predmeti od kovanoga željeza); poznat po proizvodnji igračaka (osobito lutaka) koja se ugasila 1984. Željezničkom prugom povezan s Barcelonom (Španjolska); zračna luka (Perpignan-Rivesaltes). – Prvi se put spominje 927. Isprva posjed grofova od Roussillona, 1172. dolazi pod vlast aragonskih kraljeva. Od 1276. glavni grad Kraljevstva Majorke (aragonske vazalne države), potom od 1344. ponovno pod izravnom vlašću Aragona. Francuskoj je pripojen 1659. Bio je glavni grad povijesne pokrajine Roussillon.

Citiranje:
Perpignan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47718>.