struka(e): geografija, opća | povijest, opća
ilustracija
PERUGIA, Palazzo dei Priori, danas Nacionala galerija Umbrije

Perugia [peru:'a], grad i upravno središte istoimene pokrajine i regije Umbrije, srednja Italija; 162 449 st. (2011). Razvila se na brežuljku (494 m apsolutne visine) u dolini rijeke Tiber. U sačuvanoj srednjovjekovnoj gradskoj jezgri ističu se: Palazzo dei Priori (1293–1443), palača u kojoj je danas smještena Nacionalna galerija Umbrije, gotička katedrala (XIV–XV. st.), fontana iz XIII. st. i Collegio del Cambio iz XV. st. (s freskama Perugina i Rafaela). Perugia je industrijsko (proizvodnja poljoprivrednih alata, tekstila, čokolade; mlinarstvo; tiskarstvo) i kulturno središte Umbrije (Sveučilište, osnovano 1308; Sveučilište za strance). – Perugiu su utemeljili Umbri, a u V. st. pr. Kr. osvojili su ju Etruščani te u IV. st. pr. Kr. pripojili konfederaciji 12 etrurskih gradova. Potkraj IV. st. pr. Kr. grad je priznao rimsko vrhovništvo te bio saveznik Rima u Drugome punskom ratu (218. do 201. pr. Kr.). U borbi između Oktavijana i Lucija Antonija (41. do 40. pr. Kr.), u kojoj se nalazila na strani potonjega, Perugia je bila spaljena. Poslije ju je Oktavijan dao obnoviti, ali je status rimske kolonije stekla vjerojatno tek između 251. i 253. god. (Colonia Vibia Augusta Perusia). Godine 548. zauzeli su ju Goti pod Totilom. Potkraj VI. st. postala je dijelom Langobardskoga Kraljevstva, a u IX. st., pristankom Karla I. Velikog i Ludviga I. Pobožnog, ušla je u sastav Papinske Države. Iako je bila uključena u papinske posjede srednje Italije, Perugia je zarana bila ustrojena kao komuna (IX. st.), te je vodila samostalnu politiku. Upletala se u mnoge sukobe sa susjednim gradovima, tijekom kojih je najčešće bila na strani gvelfa, odnosno papa, a pošto je 1347. pristala uz Colu di Rienza u njegovu neuspjelom pothvatu ujedinjenja Italije pod vodstvom Rima, bila je podvrgnuta izravnijoj vlasti pape. Od kraja XIV. st. za vlast u gradu borile su se mnoge talijanske plemićke obitelji (Michelotti, Visconti, Oddi, Baglioni), a 1540. ponovno se našla pod izravnom papinskom vlašću. U doba renesanse Perugia je bila središte umbrijske slikarske škole (Perugino, Pinturicchio). Godine 1798–1814. grad je bio pod francuskom vlašću, a zatim je ponovno bio vraćen Papinskoj Državi. Perugia je odigrala aktivnu ulogu i u talijanskom Risorgimentu 1859., a iduće je godine postala dio ujedinjene Italije.

Citiranje:

Perugia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/perugia>.