struka(e):

pirokseni (piro- + grčki ξένος: stran, tuđ), grupa silikatnih minerala s međusobno sličnim kristalografskim, fizikalnim i kemijskim svojstvima. Kristaliziraju se u rompskom i u monoklinskom sustavu. Po kemijskome su sastavu silikati (metasilikati) opće formule R2Si2O6, gdje R može biti magnezij, kalcij, željezo ili neki drugi element. Katkada silicij može biti zamijenjen aluminijem ili titanijem, magnezij željezom i aluminijem, a kalcij natrijem. Pirokseni se kristaliziraju u kratkim prizmatskim formama, a izrazito su kalavi smjerom ploha osnovne vertikalne prizme. Metamorfozom prelaze u amfibol (uralitizacija), klorit i talk, a oni bez aluminija u serpentin. Rompski pirokseni izomorfna su smjesa magnezijeva i željeznoga silikata (Mg,Fe)SiO3. Enstatit je bijele boje, može sadržavati do 5% željeznog oksida (FeO); broncit je često brončana sjaja, ima 5 do 15% FeO; hipersten je tamne boje i sadrži 15 do 34% FeO. U monoklinske piroksene ubraja se bijeli diopsid (CaMgSi2O6); vrsta diopsida s malo aluminija i željeza i uz izrazito lučenje (pucanje) paralelno prvomu pinakoidu, naziva se dijalag, a s većim udjelom aluminija i željeza crni augit. Zelene su vrste augita fasait i omfacit. Važni su i alkalijski pirokseni jadeit (NaAlSi2O6), egirin (NaFeSi2O6) i spodumen (LiAlSi2O6), koji je važna ruda za dobivanje litija. Pirokseni su bitni sastojci bazičnih i ultrabazičnih eruptivnih stijena (rijetko ih se nalazi u kristalastim škriljevcima), a otkriveni su i u uzorcima Mjesečeva tla.

Citiranje:

pirokseni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/pirokseni>.