TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Pisa

ilustracija
PISA
ilustracija1ilustracija2

Pisa [pi:'sa], grad i upravno središte istoimene pokrajine u Toskani, na rijeci Arno, 10 km od njegova utoka u Ligursko more, Italija; 85 858 st. (2011). Kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1343), knjižnicama i muzejima; katedrala (iz XIV. st.), baptisterij, kosi toranj s kojega je G. Galilei iskušavao slobodni pad. Piazza del Duomo uvrštena je 1987. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Industrija tekstila, strojeva, stakla, porculana i lijekova. Turizam. Željezničko i cestovno čvorište koje spaja primorje s unutrašnjošću. Međunarodna zračna luka. U blizini kupališno mjesto Marina di Pisa. – Na mjestu današnjega grada nalazilo se staro etrursko naselje, a približno od 180. pr. Kr. rimska kolonija Pisae. Početkom IV. st. Pisa je postala kršćanska biskupija. Preživjela je pad Rimskoga Carstva i zadugo ostala najznačajnijim gradskim središtem u Toskani. Iskoristivši svoju pomorsku moć te blizinu plodnoga toskanskog zaleđa, grad se uzdigao u XI. st. i postao trgovačkim središtem. Istodobno, u borbama protiv Saracena, Pisa je podvrgnula svojoj vlasti Elbu, Sardiniju i Korziku. Pošto je u ratu 1135–37. uništila suparnički grad Amalfi, postala je uz Veneciju najznačajnijim pomorskim gradom na Sredozemlju. Za trajanja križarskih ratova proširila je trgovačke veze i stekla mnoge povlastice, osobito na Bliskom istoku, te sklopila niz trgovačkih ugovora (među ostalim, s Dubrovnikom 1169. i Zadrom 1188). Već od XII. st. borila se protiv trgovačkih takmaca; uz tradicionalnog suparnika Veneciju, tada jačaju Genova, Firenca i Lucca. U XIII. st. u toj borbi Pisa je, kao gibelinski grad, dobila pomoć njemačko-rimskih careva. Nakon poraza koji joj je nanijela Genova kraj Melorije (1284), moć Pise postupno je slabjela; izgubila je Sardiniju i Korziku, 1399. došla je pod vlast milanskih Viscontija, a 1406. pod Firencu. U XIV. i XV. st. uspjela je sačuvati položaj središta manufakture vune i ostati glavna luka Toskane, no poslije je njezina pomorska i trgovačka snaga bila u stalnom slabljenju. To je osobito bilo vidljivo od druge polovice XVI. st., kada su Medici počeli u većim razmjerima izgrađivati Livorno kao luku, jer je pisanska luka bila već dugo vremena potpuno zamuljena (od XV. st.). Izuzevši kratkotrajno razdoblje samostalnosti (1494–1509), Pisa je zajedno s Firencom ostala u sastavu Velikoga Vojvodstva Toskane sve do stvaranja Kraljevine Italije 1861. Za II. svjetskog rata grad je pretrpio velike štete (1943–44).

Citiranje:
Pisa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 30. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48429>.