TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Avignon

Avignon [aviń61533'], grad i upravno središte departmana Vaucluse, jugoistočna Francuska; 91 921 st. (2017). Leži na lijevoj obali Rhône, nedaleko od njezina sastava s rijekom Durance, oko 80 km sjeverozapadno od Marseillea. Pape su u XIV. st. opasali grad zidinama (dugima 4,3 km) i kulama te izgradili svoju utvrđenu rezidenciju Palais des Papes (građena u etapama od 1252., prvotno kao biskupska palača, do 1364) koja, sa svojih osam tornjeva i smještena na litici (58 m), dominira nad gradom (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1995) i najveća je gotička palača na svijetu. U osnovi se sastoji od dviju povezanih palača: Palais vieux, koju je dao sagraditi papa Benedikt XII., i Palais nouveau, koju je sagradio papa Klement VI.; luksuzna unutarnja oprema palače (tapiserije, skulptura, namještaj) gotovo je potpuno nestala (sačuvane su djelomično samo freske sienske škole iz XIV. st. Simonea Martinija i Mattea Giovanettija). Od ostalih zaštićenih spomenika ističe se gotička katedrala Notre-Dame des Domes (1150., dograđivana u XIV. i XVI. st.), kao i djelomično sačuvan most Saint-Bénézet (1177–85; poznatiji kao Avignonski most) na Rhôni s romaničkom kapelom Saint-Nicolas, crkve Saint-Agricol (izvorno iz VII. st., dograđivana do XIV. st.), Saint-Pierre (1358–1524) i Saint-Didier (1355–59); u ovoj posljednjoj čuva se renesansni reljef Nošenje križa (1481) Franje Vranjanina. Iz kasnijih se stoljeća ističu gradska vijećnica te više palača iz XVII. i XVIII. st. Avignon je značajno turističko i kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1303., ukinuto 1793., obnovljeno 1984), kazalištem, operom, muzejima (arheološki, umjetnosti, prirodoslovni i dr.), galerijama; domaćin je međunarodnoga kazališnog festivala (Festival d’Avignon, od 1947). Važne su gospodarske grane prehrambena, tekstilna (pamuk, svila, sintetičke tkanine), kožarska i kemijska industrija. – Na području grada, nastanjenome od neolitika, živjeli su od polovice I. tisućljeća pr. Kr. keltsko-ligurski Kavari, a u IV. st. pr. Kr. Grci iz Masalije (danas Marseille) osnovali su ondje trgovačku naseobinu. Od 118. pr. Kr. u sastavu rimske provincije Narbonske Galije, 49. pr. Kr. postaje rimski grad Avennio, od 122. sa statusom kolonije (Colonia Iulia Hadriana Avenniensis). Burgundi su ga osvojili 472., potom je pod Vizigotima (od 506), Ostrogotima (od 509) i Francima (od 536), u VIII. st. odbijao napade Arapa koji su ga zauzeli 734–737. Nakon raspada Franačkog Carstva dio je država kojima je pripadala Provansa te 1129. dobiva široku gradsku samoupravu kao gotovo samostalna komuna. U albigenškom ratu (1209–29) držao stranu albigenza i grofova od Toulousea, pa ga 1226. osvaja francuski kralj Luj VIII. Od 1251. pod zajedničkom vlašću Alfonsa od Poitersa i Karla I. Anžuvinca, 1290. u cijelosti pripao obitelji Anjou. Grad 1309. postaje papinsko sjedište (→ avignonski pape), što je ostao do 1377 (potom je sjedište protupapa 1378–1424), a kupnjom 1348. postaje i njihovo vlasništvo. Papinski posjed ostao je zajedno sa susjednim područjem (Comtat Venaissin) do 1791. kada je pripojen Francuskoj (koja ga je u XVII. i XVIII. st. triput nakratko osvajala tijekom sukoba francuskih kraljeva s papama). Za crkvenu povijest važan je i kao biskupsko (od V. st.), te nadbiskupsko sjedište (od 1475. do 1801. i od 1822).

Citiranje:
Avignon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 3. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4846>.