struka(e):
ilustracija
PODMORNICA Velebit, HRM
ilustracija
PODMORNICA, američka istraživačka podmornica Benjamin Franklin
ilustracija
PODMORNICA, Bushnellova podmornica Turtle, 1776.: 1. trup, 2. prozori, 3. mina, 4. vijak za pričvršćivanje mine, 5. tankovi ronjenja, 6. pumpe, 7. vijci za pokretanje podmornice, 8. kormilo, 9. ventilacijska cijev
ilustracija
PODMORNICA, konvencionalna podmornica klase Viktoria, izgrađena u Velikoj Britaniji - 1. čvrsti trup, 2. podmornički toranj, 3. šnorkel, 4. periskop, 5. radar, 6. zapovjednički most, 7. hidroplan, 8. spavaonica, 9. torpeda, 10. kontrolna soba, 11. dizelsko postrojenje, 12. električni motori, 13. hidroplan
ilustracija
PODMORNICA, ruska podmornica klase Akula

podmornica, plovilo konstruirano za samostalnu plovidbu po morskoj površini i ispod nje. Ponajprije služi za voj. namjene, a rjeđe i za civilne (znanstvenoistraživačka, turistička podmornica), za koje se mnogo češće rabi ronilica. U odnosu na druge brodove, podmornica ima mnoge specifičnosti koje njezinu gradnju čine složenim tehn. pothvatom. Podmornica ima vretenast, čvrst trup, iz kojega vire samo kormilne plohe (hidroplani), te lako nadgrađe s podmorničkim tornjem za ulazak i izlazak iz podmornice i zapovjedničkim mostom za motrenje i upravljanje podmornicom u površinskoj vožnji; u nadgrađu su smješteni i uvlačivi periskop, jarboli s radio i radarskim antenama, cijev za opskrbu atmosferskim zrakom (tzv. šnorkel) i dr. Trup se obično sastoji od nepropusnoga dijela otporna na tlak vode do predviđene dubine (čvrsti trup), te dijela u koji slobodno ulazi voda (laki trup). Čvrsti trup služi za smještaj posade i uređaja, a laki za smještaj balastnih tankova i tankova za gorivo te podmornici daje hidrodinamički oblik. Jednotrupne podmornice imaju samo čvrsti trup, a kod dvotrupnih i višetrupnih jedan je ili više međusobno povezanih čvrstih trupova okružen lakim. Upravljanje podmornicom po smjeru (promjena kursa plovidbe) izvodi se smjernim kormilom. Za upravljanje u vertikalnoj ravnini (dubina i kut trima) služe dubinska kormila (pramčani i krmeni hidroplani), te sustav tankova. Naime, zaronjivanje i izronjivanje podmornice postiže se promjenom njezine istisnine, tj. punjenjem (plavljenjem) gl. tankova vodom, ili njihovim pražnjenjem (pirenjem) s pomoću stlačenoga zraka iz spremnika ili plinova iz generatora plina. Pramčanim i krmenim trim-tankovima postiže se horizontalno uravnavanje (trimanje) podmornice. Za plovidbu na površini, odn. na dubini do koje seže šnorkel, konvencionalne (nenuklearne) podmornice rabe Dieselove motore (rjeđe plinske turbine), koji izravno tjeraju brodski vijak ili pogone el. generator; on proizvodi struju za rad elektromotora kojim se vijak tjera. U podvodnoj plovidbi takve podmornice pogoni elektromotor koji struju dobiva iz akumulatora napunjenih tijekom nadvodne plovidbe. Pogon nuklearnih podmornica isti je za površinsku i podvodnu plovidbu jer mu za rad nije potreban kisik. Sastoji se od nuklearnoga reaktora sa štitom protiv zračenja, parnoga kotla i turbine. U novije doba razvijena je i primjena gorivnih članaka za proizvodnju el. energije u podvodnom režimu rada konvencionalnih podmornica. Održavanje životnih uvjeta u podmornici poseban je problem, napose mikroklimatskih uvjeta za vrijeme ronjenja, kada ni šnorkelom nije moguće uzimati svježi atmosferski zrak. Tada se, osim redovitoga pročišćivanja zraka i klimatizacije, provodi i njegova regeneracija s pomoću regeneratora, kojima se nadomješta kisik što ga posada potroši disanjem, a apsorbira razvijeni ugljikov dioksid. Kisik se rjeđe nadomješta i iz spremnika ili dobiva elektrolizom vode (samo kod nuklearnih podmornica).

Voj. podmornice ponajprije su namijenjene za napad na protivničke brodove i podmornice (taktičke podmornice) ili napad raketnim konvencionalnim ili nuklearnim oružjem na ciljeve na kopnu (strateške podmornice), a katkad i za polaganje mina, akcije diverzanata, izviđanje, spašavanje, prijevoz i opskrbu. Prema veličini dijele se na džepne i diverzantske (istisnine do 150 t), male (150 do 1000 t), srednje (1000 do 2500 t), velike (2500 do 5000 t) i vrlo velike (više od 5000 t), a prema području plovidbe na obalne i oceanske. Strateške podmornice idu u skupinu vrlo velikih podmornica, naoružane su sa 16 do 24 balističke rakete s više nuklearnih glava (npr. amer. Polaris, Poseidon i Trident, rus. SS-N-20) i torpedima za samoobranu. Imaju nuklearni pogon, brzina im je veća od 30 čvorova, dubina ronjenja više od 400 m s višemjesečnom podvodnom autonomijom. Taktičke podmornice mogu biti konvencionalne ili nuklearne, a služe za napad (torpedne, torpedno-raketne, raketne, protupodmorničke) ili za specijalne zadaće (diverzantske, pomoćne). Flotne podmornice namijenjene su za osiguranje flotnih sastava, napadne akcije na snažne protivničke plovne sastave, taktičke udare po objektima na moru i kopnu, te za lov na neprijateljske podmornice. Istisnina im je 3000 do 6000 t, naoružane su torpedima i taktičkim raketama (amer. Tomahawk i Harpoon, rus. SS-N-21, franc. Exocet) koje se lansiraju u podvodnoj vožnji iz torpednih cijevi ili posebnih lansera; imaju nuklearni pogon, brzina im je 40 i više čvorova, dubina ronjenja do 600 m (iznimno i više od 1000 m). Patrolne podmornice mogu biti male (obalne) do 1000 t i srednje (oceanske) do 2500 t istisnine. Naoružane su torpedima, taktičkim raketama za lansiranje iz torpednih cijevi, minama, diverzantskim sredstvima, izvidničkim uređajima i dr.; obično djeluju samostalno protiv trg. brodova ili konvoja. Pogon im je konvencionalan, a dubina ronjenja do 350 m.

Tvorcem prve podmornice smatra se Nizozemac Cornelius van Drebbel, koji je sagradio prototip podmornice drvena trupa i iskušao ga 1620. Prvu ratnu podmornicu nazvanu Turtle izgradio je 1776. u obliku oraha od mjedenih limova amer. izumitelj David Bushnell. Pokretao ju je jedan čovjek, a nosila je minu koja se vijkom pričvršćivala o dno neprijateljskoga broda. R. Fulton izgradio je 1800. podmornicu Nautilus oblikom nalik današnjima. Tijekom XIX. st. razvoj podmornica usmjerio se na pogon i naoružanje. Tako je 1879. Englez George Garret uveo parni pogon, a 1886. Španjolac Isaac Peral y Caballero elektromotor na akumulatorske baterije za podvodni pogon. Te je godine Šveđanin Thorsten Nordenfelt na podmornicu prvi ugradio torpedne cijevi, 1888. Francuz Gustave Zédé izgradio je podmornicu Gymnote s periskopom, a 1899. Francuz Maxime Laubeuf prvu dvotrupnu podmornicu Narval na dvojni pogon (parni stroj i elektromotor), s periskopom i 4 torpeda. Podmornice su dobile topničko oružje 1906. i Dieselov motor za nadvodnu vožnju 1908. U I. svj. rat sve su veće voj. sile ušle s određenim brojem podmornica, a najviše ih je gradila Njemačka, koja je za vrijeme rata opremila 345 podmornica, dok je 207 ostalo u gradnji nedovršeno. Nijemci su 1914. izveli i prvi uspješan podvodni torpedni napad, u kojem je podmornica U-21 potopila brit. laku krstaricu. Zbog uspjeha u I. svj. ratu (potopljena 183 ratna broda i 12 mil. brt trg. brodova) i nakon njega nastavljena je intenzivna gradnja podmornica. U II. svj. ratu sudjelovalo je oko 2500 podmornica koje su potopile 660 ratnih brodova i 24 mil. brt trg. brodova. Tijekom rata uvedeni su električni i akustični torpedo s programiranom stazom, radarski detektor i šnorkel. Nakon rata intenzivno se radilo na usavršavanju podmornica s poboljšanim hidrodinamičkim trupom (amer. podmornica Albacore u obliku kaplje 1953), raketnim naoružanjem i jedinstvenim pogonom. SAD je 1954. dovršio prvu podmornicu na nuklearni pogon Nautilus, a 1959. podmornicu George Washington, prvu naoružanu balističkim raketama koje se lansiraju ispod morske površine. Zahvaljujući tomu što mjesecima mogu ploviti skrivene od protivnika, podmornice su postale gl. nositelji nuklearnog oružja velesila. Strateške podmornice danas u svojem flotnom sastavu imaju SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina. Ipak, zbog znatnoga broja nesreća nuklearnih podmornica koje su često završavale s ljudskim žrtvama, a značile su veliku opasnost od ekološke katastrofe, te problema s otpisom isluženih podmornica, zabrinutost zbog njihove uporabe raste.

Citiranje:

podmornica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/podmornica>.