TRAŽI DALJE:
STRUKE:

prerija

prerija (franc. prairie), zajednički naziv za vegetaciju suhih travnjaka Sjeverne Amerike, analognu eurazijskim kontinentalnim stepama (→ stepa), pa se prerije mogu definirati i kao sjevernoameričke stepe, a fitocenološki najvećim su dijelom zajednice vegetacijskoga razreda Stipo-Boutelouetea. Obuhvaćaju golemi pojas središnjih, kontinentalnih područja, od juž. Kanade do sjeveroist. Meksika, između šumskih pojasa na sjeveru, istoku i zapadu te polupustinja i pustinja na jugu. Opće je obilježje klime godišnja izmjena hladnih i toplih razdoblja, s malom količinom oborina u najtoplijem dijelu vegetacijske sezone. Prosječne se godišnje temperature kreću od 0 °C na sjeveru do približno 20 °C na jugu, a i količine oborina među područjima znatno se razlikuju. Zbog toga se i prerije mogu razlučiti u nekoliko tipova, od kojih su tri osnovna: prerije visokih trava, prave prerije i prerije niskih trava. U prerijama visokih trava, od Minnesote, Illinoisa, Missourija do ist. Oklahome i sjeveroist. Texasa, s približno 600 do 800 mm oborina godišnje, dominantne su visoke trave (150 do 300 cm), osobito Andropogon, Sorghastrum, Panicum; fitocenološki pripadaju pretežito redu Andropogonetalia furcati. U pravim prerijama, od juž. Manitobe (Kanada) do Texasa, s 500 do 700 mm oborina, pretežu trave (do 120 cm visine) iz rodova Sporobolus, Stipa, Andropogon, fitocenološki pretežito zajednice reda Stipo-Sporoboletalia. U prerijama niskih trava, od Alberte i Saskatchewana (Kanada) do zap. Montane i sjeverozap. Texasa, u područjima s 300 do 500 mm oborina, pretežu rodovi trava Bouteloua, Hilaria, Stipa, a fitocenološki pripadaju pretežito redu Boutelouetalia. Prerijska su tla bogata humusom i vrlo plodna pa su goleme površine pretvorene u polja žitarica. Ondje je nastao i poznati kukuruzni pojas (engl. Corn Belt) u SAD-u, kao glavno područje proizvodnje te žitarice u svijetu.

Citiranje:
prerija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 23. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50200>.