struka(e):

primbrojevi (prim- + broj) (prosti brojevi), prirodni brojevi veći od 1 koji su djeljivi samo s 1 i sami sa sobom. Prvih deset primbrojeva su: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29. Problem određivanja primbrojeva vrlo je star (→ eratostenovo sito), no do danas nije uspostavljena formula ili algoritam po kojem bi se točno mogla odrediti pojava primbrojeva u nizu prirodnih brojeva, niti je izveden dokaz da je to nemoguće. Najbliži oblik imaju tzv. Mersenneovi brojevi (→ mersenne, marin). Najnoviji podatak o najvećem primbroju (35. poznati Mersenneov primbroj), koji je otkrila skupina matematičara računalima povezanima preko interneta, navodi 21398269 – 1 (broj s 420 921 znamenkom). Primbrojevi Germain dobivaju se kad se od primbroja (p) oduzme jedan a razlika podijeli s dva: pSG = (p – 1)/2, nazvani su po Sophie Germain. Prirodni brojevi veći od broja jedan a koji nisu primbrojevi nazivaju se složenim brojevima. Broj jedan nije ni primbroj ni složeni broj.

Citiranje:

primbrojevi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/primbrojevi>.