struka(e):

promidžba (propaganda), poseban način prikazivanja poruka kojim se izravno utječe na stavove ili ponašanje većega broja ljudi (→ gomila; masa). Iako se pretežno upotrebljava u političkom životu kao nastojanje da se javnost pridobije za određeni politički svjetonazor, program ili stranku, promidžba ima sličnosti s tržišnim reklamiranjem roba ili usluga (odatle i stariji termin »ekonomska propaganda«). Početkom XX. st. promidžba je imala neutralno značenje u smislu prenošenja informacija u bilo koju svrhu, koje je u nekim jezicima zadržano i danas. Poslije je termin poprimio negativno značenje, ponajviše zbog načina promidžbenoga djelovanja totalitarnih režima: fašizma, nacizma i boljševizma. U tim režimima promidžba nalikuje onoj u doba ratova, kada sukobljene strane svijet prikazuju u crno-bijelim tonovima pa se suprotna strana demonizira, a vlastita divinizira. Za razliku od objektivnog informiranja ili stručne rasprave u kojoj različite strane svoja stajališta potkrjepljuju racionalnim argumentima, pozivajući se na činjenice, podatke, složene analize ili opće teorijske sudove, promidžba se služi uvjeravanjem na iracionalnoj osnovi, pozivajući se najčešće na emocije, predrasude ili stereotipove, pri čem se činjenice prikazuju jednostrano ili se krivotvore, a složene pojave opisuju krajnje pojednostavljeno.

Citiranje:

promidžba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/promidzba>.