STRUKE:

propulzija, brodska

propulzija, brodska (prema lat. propulsus: naprijed gurnut), pogonski sustav koji razvija poriv koji pokreće plovilo, tj. silu potrebnu za svladavanje otpora kojim se voda i zrak opiru gibanju. Sastoji se od pogonskoga stroja, prijenosnih uređaja i propulzora, koji se kadšto naziva i propelerom. Propulzor preuzima snagu pogonskoga stroja, vjetra ili čovjeka i pretvara ju u porivnu silu. Prva su plovila bila pogonjena ljudskom snagom. Isprva su se potiskivala rukama i odrivnom motkom, a potom i veslom, tj. motkom s posebno oblikovanom lopaticom na kraju; povlačenjem lopatice kroz vodu razvija se poriv. Početkom primjene jedara ljudski je rad zamijenila energija vjetra (→ jedro), a jedra su ostala glavni oblik brodske propulzije sve do pojave parnoga stroja. Danas su brodovi i druga plovila, osim onih za rekreativne ili športske namjene, pogonjeni snagom motora, uz različite izvedbe propulzora. Vijčani propeler ili brodski vijak hidrodinamički je oblikovano tijelo koje razvija poriv svojom vrtnjom, tj. povećanjem brzine vodenoga mlaza (→ vijak, brodski). Danas je brodski vijak najčešća vrsta propelera (propulzora), pa se u pomorskoj terminologiji propelerom obično smatra brodski vijak. Čahurni propulzor sastoji se od hidrodinamički profilirane čahure, u kojoj se nalazi pogonski elektromotor te vijčani propeler. Propulzor je s pomoću vertikalnoga nosača (stubline) pričvršćen u optimalnom položaju (po duljini, širini i visini) za trup broda. Nerijetko je usmjeriv (tzv. azipod), pa se može zakretati i tako istodobno služiti za kormilarenje i dinamičko pozicioniranje. Električnu struju proizvodi centrala koja se može smjestiti na neko prikladno mjesto unutar broda. Izvanbrodski propulzor (→ izvanbrodski motor) autonomni je pogonsko-porivni sklop, a služi za pogon manjih brodica i čamaca. Pričvršćuje se na krmeno zrcalo ili na bok brodice. Prednost je krmenoga smještaja zaštićenost, dok se bočno postavljen propulzor nalazi u znatno povoljnijem polju pritjecanja. Cikloidni propulzori rabe se kada za pogon broda nije prikladan vijak, a među njih pripadaju Voith-Schneiderovi i Kirsten-Boeingovi propeleri. Brodovi opremljeni jednim parom takvih propulzora vrlo su pokretljivi i nije im potrebno kormilo. Najčešće se primjenjuju na lučkim tegljačima. Hidromlazni propulzor primjenjuje se na manjim plovilima u plitkim vodama, na posebnim čamcima za spašavanje te osobito na brzim putničkim katamaranima. (→ mlazni pogon, Hidromlazni pogon)

Danas su sustavi brodske propulzije nerijetko vrlo složeni, a osiguravaju i prilične snage. Tako npr. pogonski uređaj najvećega putničkoga broda Queen Mary 2 obuhvaća dvije plinske turbine i četiri dizelska motora sveukupne snage 117 MW, od čega 86 MW otpada na propulziju. Poriv razvijaju dva nepokretna čahurna propulzora sprijeda i dva usmjeriva straga, s vijčanim propelerima promjera 6 m, pojedinačne mase 260 t, snage 21,5 MW. (→ brod, Brodski trup, uređaji i oprema)

Citiranje:
propulzija, brodska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50681>.