struka(e):
Benedikt XVI.
papa
Rođen(a): Marktl am Inn, Bavarska, 16. IV. 1927.
Umr(la)o: Vatikan, 31. XII. 2022.
ilustracija
BENEDIKT XVI.

Benedikt XVI. (pravo ime Ratzinger [ra'ciŋəɹ], Joseph Alois), papa (Marktl am Inn, Bavarska, 16. IV. 1927Vatikan, 31. XII. 2022). Studirao filozofiju i teologiju u Freisingu i Münchenu, za svećenika zaređen 1951. Profesor teologije u Freisingu (1952–59), Bonnu (1959–63), Münsteru (1963–69), Tübingenu (1966–69) i Regensburgu (1969–77). Kao teolog sudjelovao na Drugom vatikanskom koncilu (1962–65), bio član Međunarodne teološke komisije (1969–77). Imenovan münchenskim nadbiskupom 1977., a kardinalom 1978. Kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere u Rimu od 1981. osporavan zbog nekih službenih odluka protiv kritičkih stavova sveučilišne teologije (Hans Küng, Eugen Drewermann), te nekih postavki teologije oslobođenja i drugih liberalnih tendencija u teologiji i crkvenoj disciplini. Dekan kardinalskoga zbora 2002; nakon smrti Ivana Pavla II. izabran za papu 19. IV. 2005., uzeo ime Benedikt XVI. Posjetio Hrvatsku 2011. Odrekavši se 2013. službe, kao umirovljeni rimski papa povukao se u samostan Majke Crkve u Vatikanu. Jedan od najznačajnijih suvremenih katoličkih teologa, raspravlja gotovo o svim teološkim disciplinama, od dogmatskih pitanja o Bogu, Kristu, Mariji, objavi, preko sakramenata i liturgije do eklezioloških problema o Crkvi i njezinoj ulozi i mjestu u modernom svijetu te ekumenizma. Usko je surađivao i objavljivao zajedničke radove s uglednim suvremenim teolozima (Karl Rahner, H. U. von Balthasar, Karl Lehmann, Hans Meier); sudjelovao u pokretanju međunarodnog teološkog časopisa Communio (1972). Obavio je redakciju novoga Katoličkoga katekizma, te enciklike: Deus caritas est (Bog je ljubav, 2005), Spe salvi (U nadi spašeni, 2007) i Caritas in veritate (Ljubav u istini, 2009). Glavna djela: Uvod u kršćanstvo (Einführung in das Christentum, 1968), Bog Isusa Krista (Der Gott Jesu Christi, 1976), Crkva, ekumena i politika: novi prinosi ekleziologiji (Kirche, Ökumene und Politik: neue Versuche zur Ekklesiologie, 1987), Pozvani u zajedništvo: razumjeti Crkvu danas (Zur Gemeinschaft gerufen: Kirche heute verstehen, 1991), Sol zemlje (Salz der Erde, 1996), Moj život: autobiografija (Aus meinem Leben: Erinnerungen /1927–1977/, 1998), Vjera – istina – tolerancija: kršćanstvo i svjetske religije (Glaube – Wahrheit – Toleranz: das Christentum und die Weltreligionen, 2003), Isus iz Nazareta I-II (2007, 2011).

Citiranje:

Benedikt XVI.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/benedikt-xvi>.