TRAŽI DALJE:
STRUKE:

resoperke

ilustracija
RESOPERKE, istočnolondonska latimerija, Latimeria chalumnae
ilustracija1ilustracija2

resoperke, morske ribe, pripadnice podrazreda mesoperki (Sarcopterygii), reda Coelacanthiformes. Smatraju se tzv. živim fosilima jer je skupina izumrla prije 60 milijuna godina (starost skupine procijenjena na 400 milijuna godina). Od njihovih je prvotnih oblika vjerojatno započela evolucija kopnenih kralježnjaka. Tzv. istočnolondonska latimerija (Latimeria chalumnae) otkrivena je 1938. na ušću rijeke Chalumne, nedaleko od južnoafričkoga grada East London. Duga je do dva metra, jakih čeljusti, oklopljena teškim, smeđim do plavim ljuskama. Ljuske su obložene sluzi. Grabežljivac je. Sporo raste i dugo živi. Živorodna je. Boravi na dubinama od 200 do 300 m. Drugi primjerak ulovljen je tek 1952. na Comorskom otočju. God. 1998. otkrivena je i druga vrsta Latimeria menadoensis uz obale Indonezije.

Mnoštvo fosilnih ostataka iz devona pokazuje da je osnovica parnih peraja resoperki učvršćena snažnim mišićjem, pokrivena ljuskama i obrubljena kožnim perajnim zrakama. Resoperke su imale parne leđne, prsne i trbušne peraje te raznodijelnu ili heterocerkalnu (najjednostavniji oblici) ili pak istodijelnu ili dificerkalnu repnu peraju (trodijelne građe). U samoj osnovici prsnih peraja resoperki mogu se razlikovati kosti koje odgovaraju kostima gornjih ekstremiteta kopnenih kralježnjaka: nadlaktica, dvije kosti podlaktice te peščane kosti; kod trbušnih peraja postoji analogija s kostima donjih ekstremiteta kopnenih kralježnjaka. Lubanja je podijeljena u dva dijela: u pokrovu usta dobro su razvijeni unutrašnji nosni otvori, što neke autore navodi na zaključak o ranom stadiju plućnoga disanja; nepce je pokretno spojeno s lubanjom; zubi imaju labirintodontnu građu (dentin na zubima naboran u obliku krivudavih zrakasto poredanih nabora), tipičnu za kralježnjake.

Citiranje:
resoperke. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 30. 11. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52536>.