Rhode Island [rọud ại'lənd], najmanja savezna država SAD-a, u sjeveroistočnom dijelu zemlje; obuhvaća 3162 km² s 1 052 567 st. (2010). Sastoji se od ravnog i niskoga kraja uz atlantsku obalu i brežuljkastoga područja (Jerimoth Hill, 247 m) na sjeverozapadu. Obuhvaća i 30-ak otočića u zaljevu Narrangasett te otok Block Island. Riječni tokovi (Providence, Pawtucket, Blackstone, Taunton) kratki su, ali važni za dobivanje električne energije. Znatne su površine pod šumom i pašnjacima; mliječno stočarstvo, peradarstvo; povrtlarstvo. Glavne su privredne grane industrija i turizam. Nekoć jako tekstilno središte (u Pawtucku je 1793. podignuta prva američka predionica tekstila na mehanički pogon). Razvijena je izradba nakita, strojogradnja, elektronička, kemijska i brodograđevna industrija, proizvodnja metalne robe i plastičnih masa. Uz obalu, osobito u zaljevu Narragansett, ribarstvo. U gradovima živi 90,9% stanovništva (2000). Glavni je i najveći grad te najprometnija luka (7,1 milijun tona, 2010) Providence. – Prve istraživačke ekspedicije do obale Rhode Islanda poduzeli su Portugalci (1511) i Francuzi (1524). Početkom XVII. st. na cijelome području današnje države trgovinu su vodili uglavnom Nizozemci. Prva stalna naselja podignuli su 1630-ih engleski kolonisti koji su iz vjerskih ili političkih razloga napustili koloniju Massachusettskoga zaljeva. Prva skupština kolonije, koju su činila četiri grada, sastala se 1647. u Portsmouthu, a 1654. R. Williams bio je izabran za prvoga predsjednika svih naselja kolonije, koja su mu i podijeljena 1663. poveljom engleskoga kralja Karla II. Rhode Island bio je prva engleska kolonija u kojoj je provedena stroga podjela države i crkve (1644; potvrđeno kraljevskom ispravom 1663) i zbog toga je privlačila različite vjerske manjine (kvekere, baptiste, Židove itd.). Zbog otimanja indijanskih zemalja, protiv kolonista Nove Engleske ustala su indijanska plemena Wampanoag i Narragansett te pod vodstvom Metacometa, poglavice Wampanoaga, koji se prozvao kraljem Filipom, povela tzv. Rat kralja Filipa (1675–76). Premda su opustošili mnoga engleska naselja, Indijanci su bili pobijeđeni, većina je Narragansetta bila uništena, a vođa ustanka ubijen. To je bio posljednji veći pokušaj otpora domorodačkih Indijanaca u Rhode Islandu. U razdoblju 1689–1763. kolonija je poduprla Englesku (Veliku Britaniju) u četiri rata koje su Francuzi i njihovi saveznici Indijanci vodili za prevlast na američkom kontinentu. Zajedno s drugim američkim kolonijama Rhode Island ustao je protiv britanske imperijalne politike u Sjevernoj Americi 1765. Nakon bitke kraj Lexingtona i Concordea (travanj 1775) pobunio se i Rhode Island pa je već 4. V. 1776. generalna skupština izglasala neovisnost kolonije i proglasila ju novom slobodnom republikom budućih Sjedinjenih Država. U borbama na otoku Rhode Island u kolovozu 1778. pod američkom su se zastavom prvi put borile i postrojbe Afroamerikanaca. God. 1790. Rhode Island posljednji je ratificirao Ustav i bio 13. (po opsegu najmanja) država Unije. U Američkom građanskom ratu bio je na strani Sjevera.
