riža

riža (starovisokonjema. ris, njem. Reis, preko tal. riso ili srednjovj. lat. risus, risum, ris/i/a < grč. ὄρυζα) (Oryza sativa), jednogodišnja biljka iz porodice trava (Poaceae) s dobro razvijenim čvorom busenja iz kojeg izbijaju mnogobrojni izdanci. Stabljika ima izdužene listove, a visoka je 50 do 170 cm, ovisno o sorti. Cvat riže rastresita je ili zbijena, 15 do 40 cm duga metlica, sastavljena od glavne osi iz koje izbija nekoliko primarnih grana s više sekundarnih grana na kojima se razvijaju jednocvjetni klasići. Klasići su u početku zeleni ili ljubičasti, a u zriobi žuti, crveni, ljubičasti ili druge boje, što je sortno obilježje. Cvjetovi se sastoje od tučka i šest prašnika. Pljeve su atrofirane i jedva se primjećuju, a pljevice su velike i široke i mogu biti žute, crvene, smeđe, ljubičaste i crne boje. Kod formi s osjem, na vanjskim pljevicama izbija osje različite boje, ovisno o sorti. Riža je samooplodna kultura, a plod pšeno sraslo je s pljevicama.

Riža je jedna od najstarijih kultura u svijetu. Podrijetlom je iz jugoistočne Azije. U Kini se uzgajala nekoliko tisuća godina prije Krista. Rod Oryza sastoji se od 22 vrste, od kojih gospodarsko značenje imaju samo obična ili prava riža (Oryza sativa), koja je raširena u svim područjima uzgoja riže, i Oryza glaberrima, koja se uzgaja u Africi. Riža se dijeli u dvije podvrste: Oryza sativa ssp. brevis sa zrnom kraćim od 4 mm, koja nema veće gospodarsko značenje, i Oryza sativa ssp. communis sa zrnom duljine 4 do 8 mm i duljim.

Riža se može uspješno uzgajati u vlažnim tropskim predjelima i u područjima s umjerenom klimom, a za uspješan uzgoj važna je dovoljna količina vode. Može se uzgajati u sustavu neprekidnoga natapanja s vodenim slojem od sjetve do žetve, u sustavu periodičnoga natapanja, gdje se voda povremeno ispušta, i u sustavu natapanja bez vodenoga sloja, kada se vlažnost tla mora održavati na približno 85% punoga vodnoga kapaciteta. Kod toga načina uzgoja riže štede se velike količine vode i nije potrebno posebno pripremati rižina polja.

Preradbom neoljuštena zrna izdvajaju se pljevice, rižino brašno, klice i izlomljena zrna. Od pljevica se dobiva furfural, one služe kao gorivo, a od njihova pepela izrađuju se filtri. Rižino je brašno koncentrat za prehranu stoke, a klice su odlična hrana za piliće. Od izlomljenih rižinih zrna proizvodi se alkohol, pivo, škrob i dr. Japansko alkoholno piće sake dobiva se vrenjem rižina koma. Od riže se dobiva najkvalitetniji škrob i fini puder. Rižinom slamom hrani se stoka, od nje se izrađuju prostirke, cigaretni i drugi papir, a služi i za pletenje različitih predmeta.

Riža je osnovna hrana velikoga dijela stanovništva suptropskih i tropskih predjela Azije i Afrike. Zrno je bogato ugljikohidratima (75 do 85%), a sadrži i bjelančevine (5 do 10%), masti (1 do 2,5%), vitamine E, B1, B2, B6 te mnoge minerale. Riža je lako probavljiva i ima visok koeficijent iskoristivosti (96%). Za prehranu se koristi oljuštena riža u različitim stupnjevima dorade. Oljuštena riža (smeđa, prirodna) dobiva se uklanjanjem pljevica, a na zrnu ostaje perisperm (hranjivo staničje). Ta riža ima više bjelančevina, masti i vitamina, ali se brzo kvari. Bijela je riža ona kojoj su uklonjeni vanjska ljuska, cjelokupni vanjski i unutarnji dijelovi usplođa i cijela klica, a dodatnom doradbom dobiva se glazirana, polirana ili rafinirana riža. Zrna se premazuju glukozom ili puderom, a za bolji sjaj još i lanenim uljem. Tako dorađena riža može se dulje čuvati, ali sadrži manje bjelančevina i vitamina. Polubijela riža dobiva se uklanjanjem vanjske ljuske, dijela klice i svih ili dijela vanjskih slojeva usplođa. Pȁrena (engl. parboiled) riža dobiva se posebnim postupkom namakanja, pȁrenja, sušenja te ljuštenja zrna kako bi minerali i vitamini iz vanjskih slojeva endosperma i aleuronskoga sloja prešli u endosperm. Bijela pȁrena riža obrađuje se u vrućoj vodi ili vodenoj pari, suši se vrućim zrakom, a nakon toga se ljušti uklanjanjem cijelog usplođa i cijele klice. Prema obliku i veličini zrna riža se razvrstava kao: okruglozrnata, srednjozrnata, dugozrnata i lomljena. Jednolična prehrana poliranom rižom, zbog nedostatna unosa vitamina B1, uzrokuje bolest beriberi.

Riža je po količini proizvodnje treća najveća kultura u svijetu, iza kukuruza i pšenice.

Najveći proizvođači riže u svijetu 2005

  Proizvodnja (tis. t) Površina (tis. ha) Prinos (t/ha)
Kina 183 354 29 270 6,3
Indija 130 513 43 400 3,0
Indonezija 53 985 11 801 4,6
Bangladeš 40 054 11 000 3,6
Vijetnam 36 341 7340 5,0
Tajland 27 000 10 200 2,6
Mjanmar 24 500 6270 3,9
Ukupno svijet 618 441 153 953 4,0

Najveći je proizvođač riže u Europi Italija, gdje je 2005. bilo zasijano 220 932 ha, a ukupno proizvedeno 1 412 957 t.

Citiranje:
riža. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53036>.