Rocky Mountains

ilustracija
ROCKY MOUNTAINS, jezero Moraine u Nacionalnom parku Banff, Kanada
ilustracija1ilustracija2

Rocky Mountains [rɔ:'ki mạu'ntinz] (također Rockies; naš naziv Stjenjak), planinski niz u Sjevernoj Americi, dug više od 4300 km, širok do 700 km; pruža se od Aljaske na sjeveru do Meksika na jugu. Tvori najveći i najstariji dio zapadno planinskoga područja Kanade i SAD-a; pripada Istočnim Kordiljerima (→ kordiljeri sjeverne amerike). Prema istoku se spušta u Veliku središnju nizinu (Great Central Plain), a na zapadu prema pojasu unutrašnjih kotlina i ravnjaka. Sjeverni dio, s najvišim vrhom Mount Robson (3954 m), obuhvaća uglavnom dva usporedna lanca, Purcell i Selkirk. Srednji dio obuhvaća planinske lance Big Horn (4013 m), Wind River, Absaroka, Wasatch, a južni dio dva manja usporedna planinska niza; istočni dio sastoji se od planina Laramie i Sangre de Cristo, a zapadni od planina Park, Sawatch i San Juan. Najviši vrh nalazi se u saveznoj državi Colorado (Mount Elbert, 4399 m). Rocky Mountains građen je od paleozojskih stijena, s pokrovima mezozojskih i tercijarnih sedimenata. Orogeni procesi počeli su potkraj paleozoika pa su se uz prekide pojačali potkraj jure, u kredi i u tercijaru; orogenetska djelatnost traje i danas. Klima je planinska, sa srednjim siječanjskim temperaturama u nižim krajevima od –25 °C na sjeveru i 0 ° na jugu i srpanjskima od 15 °C na sjeveru i 30 °C na jugu. Godišnja količina oborina najveća je na zapadnim planinskim pristrancima i iznosi 700 do 800 mm. Snježna granica iznosi na sjeveru 2500 m, a na jugu se penje do 4000 m. Rocky Mountains razvođe je između slijeva Tihog i Atlantskog oceana; ondje izviru gotovo sve veće rijeke Sjeverne Amerike (Missouri, Rio Grande, Columbia, Colorado). Planinski pristranci obrasli su uglavnom šumom četinjača; međuplaninske kotline pokriva stepa. Gornja granica šume dopire na sjeveru do 1500 m, a na jugu do 3600 m. Rocky Mountains obiluje rudama (ugljen, nafta, bakar, cink, olovo, molibden, vanadij, srebro, zlato) i hidroenergijom. Naseljenost, koja je uvjetovana uglavnom rudnim bogatstvom te turizmom, najveća je u srednjem i južnom dijelu. Preko planinskoga niza Rocky Mountains prelazi nekoliko transkontinentalnih cesta i željeznica. Zbog prirodnih ljepota neki su dijelovi gorja u Kanadi i u SAD-u zaštićeni i proglašeni nacionalnim parkovima, od kojih su najpoznatiji Yellowstone u SAD-u i Banff u Kanadi.

Citiranje:
Rocky Mountains. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53124>.