TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Saska

Saska (njem. Sachsen). 1. Povijesno-geografska pokrajina u sjevernoj Njemačkoj koja se prostirala između Labe i Rajne, Harza i obala Sjevernoga mora od druge polovice IX. st. do prve polovice XV. st.; njezino se područje uglavnom poklapa s današnjom saveznom zemljom Niedersachsen (Donja Saska).

2. Povijesno-geografska pokrajina u središnjem i jugoistočnom dijelu današnje Njemačke od prve polovice XV. st. do 1918; njezino se područje uglavnom poklapa s današnjim saveznim zemljama Sachsen (Saska) i Sachsen-Anhalt.

Prvotna Saska oblikovala se tijekom raspada Franačkoga Carstva i uspostave Istočnofranačkoga (Njemačkoga) Kraljevstva u drugoj polovici IX. st. kao njemačko plemensko vojvodstvo pod dinastijom Liudolfinga, koji su, kao saski vojvode, bili 919–1024. i njemački kraljevi, odn. rimsko-njem. carevi. U X. st. car Oton I. Veliki (njemački kralj od 936., rimsko-njemački car 962–973) predao je Sasku na upravu markgrofu Hermanu Billungu. Godine 1432. Sasku su zajedno s naslovom vojvode i izbornoga kneza dobili markgrofovi od Meissena iz kuće Wettin, koji su već od početka XIV. st. držali i markgrofoviju Tiringiju. Od XV. st. sve su se zemlje ujedinjene pod vlašću dinastije Wettin počele nazivati Saskom (Sachsen, Kursachsen), dok se prvotna Saska raspala na mnogobrojne plemićke i gradske posjede. Godine 1485. Saska je bila podijeljena između dviju grana dinastije Wettin: ernestinska linija stekla je Wittenberg i veći dio Tiringije te naslov izbornoga kneza, dok je albertinska linija dobila marku Meissen, područje oko Leipziga i sjevernu Tiringiju. Ernestinska je linija u XVI. st. izgubila naslov izbornoga kneza i dio svojih zemalja u korist albertinske linije, a diobom preostalih njezinih zemalja nastalo je nekoliko sporednih grana (→ sachsen-coburg i gotha). Albertinska linija stekla je 1547. naslov izbornoga kneza saskoga (Moritz Saski). Iako je u početku ona bila na strani reformacije, Saska je u Tridesetogodišnjem ratu (1618–48) prešla na carevu stranu. Time je izgubila vodeći položaj među njemačkim protestantskim kneževinama, koji od tada prelazi na Brandenburg-Prusku. Fridrik August I. provodio je u zemlji apsolutizam, 1697. prihvatio poljsku krunu (→ august ii. jaki) i zbog toga se upleo u Sjeverni rat (1700–21). Njegov je sin također bio poljski kralj (→ august iii.). U XVIII. st. Saska se oslanjala na Austriju, protiv Pruske. Odlukom Bečkoga kongresa (1815) Saska je Pruskoj morala prepustiti približno polovicu svojih zemalja (veći dio Lužica, Wittenberg, Merseburg, Naumburg, dio Tiringije i dr.). Ustav je dobila 1831. Bila je jedno od središta europskih revolucionarnih pokreta 1848–49 (ustanak u Dresdenu 3–5. V. 1849). U Austrijsko-pruskom ratu 1866. Saska se priklonila Austriji, no nakon njezina poraza prišla je 1867. Sjevernonjemačkomu savezu, a 1871. postala saveznom njemačkom državom (Drugo Carstvo, 1871–1918). Nakon njemačkoga poraza u I. svjetskom ratu Revolucijom u studenome 1918. u Saskoj je bila srušena monarhija i proglašena republika. U međuratnom razdoblju (1918–33) u Saskoj se razvio snažan radnički pokret. Nakon njemačkog sloma u II. svjetskom ratu pripala je 1945. sovjetskoj okupacijskoj zoni. Od 1949. do 1990. bila je u sastavu Njemačke DR.

Citiranje:
Saska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 28. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54665>.