TRAŽI DALJE:
STRUKE:

selenij

selenij (znanstv. lat. selenium, prema grč. σελήνη: Mjesec), simbol Se, kemijski element srodan sumporu i teluru (atomski broj 34, relativna atomska masa 78,96), sa šest prirodnih, stabilnih (maseni br. 74, 76, 77, 78, 80, 82) i više umjetnih, radioaktivnih izotopa. U prirodi se većinom nalazi u obliku selenida uz sulfidne rude željeza, olova, srebra i bakra. Jedan je od mikroelemenata koji ulaze u sastav organskih tvari. Otkrio ga je 1817. → J. J. Berzelius. Elementarni selenij polumetal je gustoće 4,81 g/cm³, tališta 221 °C, koji se poput sumpora pojavljuje u nekoliko alotropskih modifikacija. Najstabilnija je siva kristalična modifikacija, metalni selenij; u mraku vrlo loš vodič elektriciteta, ali mu osvjetljivanjem električna provodnost poraste i do tisuću puta, zbog čega je našao vrlo važnu tehničku primjenu. Osim metalne, poznate su i crna (amorfna) i crvene (amorfne i kristalične) modifikacije. Selenij gori na zraku dajući selenijev dioksid (SeO2), izravno reagira s vodikom i halogenim elementima (osim s jodom), reagira s mnogim metalima tvoreći selenide, dušična i sumporna kiselina oksidiraju ga do kiseline. Selenij se dobiva kao sporedni proizvod (leteća prašina) pri prženju sulfidnih metalnih ruda, nakuplja se u anodnom mulju pri elektrolitskoj rafinaciji bakra ili u mulju olovnih komora pri proizvodnji sumporne kiseline. Zbog izrazite fotoosjetljivosti rabi se u izradbi fotoćelija, u fotometrima (fotoelektričnim svjetlomjerima) i elektrofotografiji. Primjenjuje se i kao antikorozijski dodatak legiranim čelicima, u staklarstvu i keramici za obezbojenje stakla (u većim količinama daje staklu crvenu boju), a služi i za vulkanizaciju gume.

Selenijevi su spojevi po svojstvima vrlo slični sumpornima. Selenovodik, H2Se, vrlo je otrovan plin, otapanjem u vodi stvara slabu selenovodičnu kiselinu (soli: selenidi). Selenijev dioksid, SeO2, bijeli kristalni prah, sublimira pri 315 °C, s vodom daje selenastu kiselinu, H2SeO3 (soli: seleniti). Selenijska kiselina, H2SeO4 (soli: selenati) bezbojna je i higroskopna tvar jaka oksidacijskoga djelovanja.

Citiranje:
selenij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55285>.