struka(e):

serotonin (serum + grčki τόνος: napetost), 5-hidroksitriptamin, C10H12N2O, spoj koji nastaje iz aminokiseline triptofana. Više od 90% serotonina stvara se u enterokromafinim crijevnim stanicama te potiče peristaltiku tankoga crijeva. Manji dio sintetizira se u središnjem živčanom sustavu u kojem ima mnogobrojne funkcije neurotransmitera: sudjeluje u suzbijanju boli, potiče spavanje te utječe na raspoloženje, regulaciju tjelesne temperature i tek. Ostali su važni učinci serotonina sužavanje većine krvnih žila i stezanje glatkih mišića, posebice onih u bronhima. Serotonin se nalazi i u trombocitima, u koje ulazi iz krvne plazme. Smanjeno lučenje serotonina u živčanom sustavu može uzrokovati depresiju, dok je povećano lučenje posljedica karcinoidnoga tumora, pri čem nastaje karcinoidni sindrom, koji se očituje proljevima, crvenilom kože, oscilacijama krvnoga tlaka i dr. Serotonin se povezuje i s pojavom migrene; tijekom migrenskoga napadaja razina je serotonina u krvnoj plazmi i mozgu smanjena, posljedica čega je širenje moždanih arterija. To je uzrok glavobolji, u čijem nastanku vjerojatno sudjeluju i drugi serotoninski učinci.

Citiranje:

serotonin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/serotonin>.