TRAŽI DALJE:
STRUKE:

balon

ilustracija
BALON
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

balon (franc. ballon < tal. pallone: lopta, dijalektalno ballone), šuplja letjelica od lagana materijala, bez vlastita pogona (ili samo s pomoćnim motornim pogonom) i s ograničenom mogućnošću upravljanja (upravljivi balon s motornim pogonom naziva se zračni brod ili dirižabl). Ispunjen je plinom lakšim od okolnoga zraka, a to mu omogućuje lebdjenje u atmosferi. Plin se nalazi unutar nepropusnoga višeslojnog spremnika od balonskoga tekstilnog materijala, gume ili plastične folije, o kojem na mreži i užetima visi gondola (košara) za smještaj posade i opreme. Osim balona, koji je kao nosač instrumenata za ispitivanje nižih zračnih slojeva dugačkim čeličnim užetom vezan za tlo, baloni se mogu dizati, spuštati i letjeti nošeni zračnim strujama (tzv. slobodni baloni). Balon punjen plinom lakšim od zraka (vodik ili helij) diže se odbacivanjem nekorisna tereta (balasta), a spušta se ispuštanjem plina kroz ventil na vrhu spremnika. Drukčiji je balon koji se diže tako što se spremnik puni toplim zrakom, a to se postiže izgaranjem ukapljenoga propana u gorionicima smještenima ispod donjeg otvora spremnika. Balon se održava u zraku povremenim paljenjem plamena, a spušta se hlađenjem zraka zbog prestanka zagrijavanja. Baloni s toplim zrakom bili su prve letjelice koje je čovjek izmislio, a počeli su ih izrađivati Kinezi oko 1300. Poznato je da se Brazilac Bartolomeu de Gusmão dignuo balonom 1709., a u Francuskoj su Joseph i Étienne Montgolfier podizali balone 1783. Te su godine u njihovu balonu Jean-François Pilâtre de Rozier i François Laurent d’Arlandes u Parizu preletjeli 9 km za 23 minute, što se smatra prvim slobodnim letom s ljudskom posadom. Već 1785. Jean-Pierre Blanchard i John Jeffries preletjeli su balonom kanal La Manche. Uskoro su se baloni počeli rabiti u vojne svrhe, za izviđanje, motrenje, korekturu i kontrolu topničke vatre i bombardiranje, te kao baraža protiv niskog naleta neprijateljskih zrakoplova. Francuzi su prvi put uporabili balon u vojne svrhe 1794. u bitki kod Maubeugea radi motrenja austrijskih položaja. Potkraj XIX. st. sve veće europske vojske osnivaju balonske jedinice. Vrhunac uporabe balona u vojne svrhe bio je u I. svjetskom ratu. Iz uporabe ga istiskuje pojava i razvoj vojnih zrakoplova. Danas se baloni rabe u meteorologiji za istraživanja vertikalnih i horizontalnih gibanja u atmosferi, visine oblaka, za mjerenje atmosferskoga tlaka, temperature, vlažnosti, koncentracije ozona i dr. (→ meteorološki balon), te za turističke i športske letove i športska natjecanja (→ balonstvo).

Citiranje:
balon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 13. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5569>.