struka(e):

sinegdoha (grč. συνεϰδοχή, lat. intellectio), trop u kojem se jedna riječ zamjenjuje drugom riječi, pri čem je opseg sadržaja riječi koja zamjenjuje uži ili širi od sadržaja riječi koja se zamjenjuje. Tako se stih u pjesmi Razdrti psalam M. Krleže: Majke – / Vi bacate djecu u čađavo ždrijelo topa, temelji na sinegdohi pars pro toto jer se top spominje umjesto cijeloga ratnog zbivanja. No prema retoričkoj tradiciji pod sinegdohom treba razumjeti sustav u kojem se zamjene provode po značenjskim i logičkim osima. Tako se sinegdoha dijeli u dvije vrste: sinegdoha s proširivanjem značenjskog ili logičkog opsega (sinegdoha a minore ad maius) te sinegdoha sa sužavanjem takva opsega (sinegdoha a maiore ad minus). U prvu vrstu ulaze zamjenjivanja vrste rodom (smrtnici umjesto ljudi), dijela cjelinom (studeno godišnje doba umjesto zime), jednine množinom (mi umjesto ja), predmeta materijalom (željezo umjesto mač). U drugu vrstu sinegdohe ulaze oblici zamjene roda vrstom (kruh umjesto hrana), cjeline dijelom (krov umjesto kuća), množine jedninom (čovjek umjesto ljudi). Iako je ruski i američki lingvist R. O. Jakobson (Temelji jezika, 1956) osigurao središnji položaj metafore u suvremenom proučavanju jezika i književnosti, već 1970-ih belgijska skupina istraživača retorike Grupa μ relativizirala je takav položaj metafore. Oni su naime analizom Aristotelove definicije metafore u Poetici pokazali da je u podlozi metafore zapravo sinegdoha.

Citiranje:

sinegdoha. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sinegdoha>.