TRAŽI DALJE:
STRUKE:

sječa

sječa, postupak u gospodarenju šumama, kojim se šuma pomlađuje, njeguje, prorjeđuje, oblikuje i iskorištava. Termin je općeprihvaćen u značenju rušenja (obaranja) stabala. Po dobu godine kada se obavlja, sječa se dijeli na zimsku (1. X. do 31. III) i ljetnu (1. IV. do 30. IX). Sječa može biti uzgojna (oplodna) i eksploatacijska. Uzgojna sječa omogućuje da šumski ekosustav bude u stadiju maksimalne proizvodnje, stabilnosti i mogućnosti prirodne ili umjetne obnove. Takvom se sječom formira i podržava prirodna struktura po uzoru na prirodnu šumu ili prašumu. Rezultat je uzgojne sječe formirana sastojina, koja predstavlja čvrsto ekološko uporište na području gdje se nalazi. To je dobra gospodarska šuma koja dobro prirašćuje, daje znatnu drvnu masu, dobro se pomlađuje, stabilna je i otporna na većinu biotskih i abiotskih čimbenika. Uzgojnoj sječi prethodi obilježavanje (doznaka, konsignacija) stabala za sječu i određivanje etata – drvne mase ili površine šume koja je planom predviđena za sječu. Takvim odabirom mogu se poboljšati sastojine, a kvantitativni i kvalitativni prirast stabala može se povećati.

Svi radovi koji se provode za života šumske sastojine priprema su za njezino pomlađivanje. Prirodno je pomlađivanje najsavršeniji oblik obnove šuma, jer tako obnovljena šuma ima kontinuitet i stabilnost. Utjecaj sječe na stanište može biti pretežno pozitivan ili pretežno negativan jer se nakon svake sječe izmijeni sastojinska klima: intenzitet svjetla, topline, vlage, strujanja zraka, količina ugljikova dioksida u tlu, nad tlom i u krošnjama te prodor oborina do tla. Promjena intenziteta faktora mikroklime utječe na pedogenetske faktore, što uzrokuje promjenu fizikalnih, kemijskih i mikroklimatskih svojstava tla.

Cilj je eksploatacijske sječe što brže posjeći kvalitetna stabla, uz što nižu cijenu drvenih proizvoda (trupaca). Ona nije dio gospodarenja šumama. Jake i nagle eksploatacijske sječe mijenjaju i sastav životinjskih zajednica. Eksploatacijske su sječe u Hrvatskoj započele gotovo prije dva stoljeća i davale su industriji onoga doba potrebnu sirovinu. Kako zbog neplanskoga i neuredna gospodarenja te prekomjernih eksploatacijskih sječa ne bi bile ugrožene naše šume, u Zagrebu je 1846. bila osnovana Šumarska sekcija u okviru Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, čime je bio utemeljen organizirani stručni, znanstveni i nastavni šumarski rad (osnovano Gospodarsko učilište u Križevcima) i započela je izradba zakonskih propisa (šumski rad, Zakon o šumama). Jake eksploatacijske sječe slijedile su i nakon II. svjetskog rata, kada su naše šume bile devastirane, a zatim degradirane šumske sastojine i tlo. Danas je u Hrvatskoj eksploatacijska sječa zabranjena Zakonom o šumama.

Sječa i izradba postupci su dobivanja šumskih proizvoda od dijelova stabala (deblo, dio krošnje), a obuhvaćaju: kresanje grana, mjerenje, prikupljanje, trupljenje (rastavljanje debla na sortimente), guljenje kore. U Hrvatskoj se sječa i izradba izvode s pomoću suvremenih motornih pila lančanica, procesorima, harvesterima te uporabom pomoćnog alata (sjekire, klinovi, okretači, mjerne vrpce, guljači kore, cjepači i dr.).

Citiranje:
sječa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56300>.