TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Skrad

ilustracija
SKRAD

Skrad, naselje i općinsko središte u Gorskom kotaru, 16 km istočno od Delnica; 689 st. (2011). Leži na padinama Skradskoga vrha (1044 m), na 700 m apsolutne visine, uz Lujzinsku cestu i željezničku prugu Zagreb–Rijeka. Župna crkva sv. Antuna Padovanskoga, kapelica Uznesenja Marijina (početak XX. st.; obnovljena 1994); kuća Lončarić iz 1841., HE »Zeleni vir« (izgrađena 1920), prva hidroelektrana u Gorskom kotaru. Turizam; ribolov na Iševnici i Kupici (pastrva i lipljan), lov; u blizini polušpilje Zeleni vir i Muževa hižica (čovječja ribica), te Vražji prolaz (kanjon potoka Jasle). – Spominje se od početka XVI. st. kao kmetsko naselje u sastavu vlastelinstva u Brodu na Kupi. Isprva je bilo dio frankapanskog, a potom zrinskoga posjeda. Za osmanske provale 1585. bilo je opustošeno, a njegovo stanovništvo raseljeno. Nakon povlačenja Osmanlija potkraj XVII. st. potomci iseljenika s područja Kranjske vratili su se u postojbinu i obnovili naselje. God. 1694. od brodskoga su vlastelinstva dobili obližnje posjede te izgradili mjesnu crkvu sv. Antuna Padovanskoga. Još početkom XIX. st. mjesto je bilo slabo naseljeno (1805. imalo je 114 st.), a snažnije se počelo razvijati nakon puštanja u promet Lujzinske ceste, kojom je bilo povezano s Karlovcem i Rijekom. Izgradnjom željezničke pruge Karlovac–Rijeka (1873) Skrad je izgubio na prometnoj važnosti, ali je željeznica pogodovala njegovu daljnjem razvoju. Početkom XX. st. postao je poznatim klimatskim lječilištem, a 1914. bilo je osnovano Društvo za promet stranaca i poljepšavanje mjesta, što je znatno potaknulo razvoj turizma. God. 1920. bio je podignut hotel »Zeleni vir«, a 1921. puštena je u rad prva hidroelektrana u Gorskom kotaru. Nakon II. svjetskoga rata u Skradu se snažnije razvio turizam.

Citiranje:
Skrad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 11. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56494>.