TRAŽI DALJE:
STRUKE:

slobodni pad

slobodni pad, jednoliko ubrzano gibanje tijela pod utjecajem gravitacijske sile, u blizini površine Zemlje ili kojega drugoga tijela velike mase. Zakonitosti slobodnoga pada prvi je proučavao Galileo Galilei, te ustanovio da je prijeđeni put s razmjeran kvadratu protekloga vremena t, a brzina v jednoliko raste s proteklim vremenom, te da gibanje ne ovisi o masi tijela koje pada:

s = g/2 t²

v = gt,

gdje je g normirano gravitacijsko ubrzanje u blizini Zemljine površine koje iznosi 9,806 65 m/s². Stvarno gravitacijsko ubrzanje razlikuje se na različitim mjestima na Zemljinoj površini ovisi o geografskoj širini (centrifugalna sila je najveća na ekvatoru a jednaka nuli na polovima) i nadmorskoj visini a mijenja se i zbog njezina oblika (geoid) i rasporeda mase (kopno–more). Na Mjesecu je površinsko gravitacijsko ubrzanje oko šest puta manje, a na Marsu tri puta.

Jednadžbe za slobodni pad ne uzimaju u obzir otpor zraka pa striktno vrijede samo za padanje u vakuumu, npr. u vakumiranoj cijevi ili na svemirskim objektima bez atmosfere. Iz navedenih jednadžbi moguće je eliminacijom parametra t dobiti treću jednadžbu za slobodni pad:

v =  2gs 

koja daje vrijednost brzine u pojedinim točkama prijeđenoga puta. (→ balistika)

Citiranje:
slobodni pad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 6. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56667>.