TRAŽI DALJE:
STRUKE:

soja

ilustracija
SOJA, divlja, Glycine soja

soja (japanski shōyū, iz mandžurskoga), jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae), roda Glycine. Rod je podijeljen u dva podroda: Glycine i Soja. Kultivirana soja (Glycine max) i njezin divlji predak Glycine soja pripadaju podrodu Soja. Stabljika je soje uspravna, do 90 cm visoka, razgranata, u vegetaciji zelena, a u zriobi odrveni. Listovi su naizmjenični, na dugoj peteljci, sastavljeni od triju liski (troliska). Kod nedovršenoga (indeterminiranoga) tipa rasta stabljike, u pazušcima listova formira se cvat (grozd) s 3 do 5 bijelih ili ljubičastih cvjetova. Kod dovršenoga (determiniranoga) tipa rasta stabljike, cvat je grozdast (racemozan) s 3 do 15 cvjetova, a stabljika završava termalnim cvatom s približno 35 cvjetova, po čem se razlikuje od nedovršenoga tipa rasta. Plod je dlakava mahuna s 1 do 5, a najčešće 2 do 3 sjemenke. Masa 1000 sjemenki iznosi od 150 do 200 g, a može varirati od 45 do 450 g, od divljih do povrtnih sorata. Soja je najvažnija bjelančevinasta i uljana kultura u svijetu. Sjemenka sadrži 35 do 50% bjelančevina i 18 do 24% ulja, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. Bjelančevine iz sjemena soje sadrže sve aminokiseline, a osobito su važne esencijalne (lizin i metionin), najsličnije su bjelančevinama životinjskoga podrijetla pa po prehrambenoj vrijednosti za ljude soja može zamijeniti meso. Od soje se proizvode: sir tofu, sojino mlijeko, pljeskavice, hrenovke, kruh, slastice i dr. Sir tofu i sojino mlijeko imaju dugu tradiciju u prehrani ljudi u Kini, istočnoj i južnoj Aziji, a u novije doba sve se više prihvaćaju i u drugim dijelovima svijeta. Za ljudsku hranu koristi se i cijelo sjeme priređeno kao varivo ili konzervirano. Iz sjemena se dobiva ulje, sačma, brašno, lecitin i drugi proizvodi. Sojino se ulje koristi u prehrambenoj industriji, za salate, pripremu majoneza, margarina i želatine. Najveći dio sojina sjemena u svijetu koristi se kao stočna hrana (sojina sačma i pogača). Sojina sačma sadrži 44 do 48% bjelančevina, a pogača 38 do 42%. Zbog prisutnosti termolabilnog inhibitora tripsina, sjeme se prije uporabe u hranidbi stoke termički obrađuje. Za stočnu hranu može se koristiti i cijela biljka u zelenom stanju, kao sijeno i silaža. Zbog sposobnosti simbioze s bakterijom Bradyrhizobium japonicum, soja je poželjna u plodoredu jer obogaćuje tlo dušikom (40 do 60 kg/ha). Soja je podrijetlom iz Kine, odakle se proširila u zemlje istočne i jugoistočne Azije, a poslije u Europu i Sjevernu Ameriku. U svijetu se uzgaja (2004) na 91 189 599 ha i ostvaruje prosječan prinos sjemena od 2,26 t/ha. Najveći su proizvođači soje SAD, Brazil, Argentina i Kina (89% soje proizvedene u SAD-u /2006/ genetski je modificirano). U Hrvatskoj (2005) soja se uzgaja na 48 211 ha, a prosječni je prinos 2,48 t/ha.

Citiranje:
soja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56993>.