TRAŽI DALJE:
STRUKE:

sokol

ilustracija
SOKOL, praški sokolaši oko 1876.

sokol ili sokolstvo, tjelovježbeni pokreti koji su se u drugoj polovici XIX. st. razvijali u slavenskim zemljama, osobito u Austro-Ugarskoj. Nositelji pokreta bili su liberalni građanski slojevi koji su se suprotstavljali odnarođivanju te se zauzimali za veća prava slavenskih naroda u okviru Monarhije. Glavna načela sokolstva bila su svestranost, estetski i »prirodni« odgoj, dragovoljnost i bratstvo među članovima organizacije. Vježbe su bile razvrstane u četiri glavne skupine: a) vježbe bez sprava i bez pomoći drugih, b) vježbe na spravama i s rekvizitima, c) vježbe u skupinama, d) vježbe s otporom partnera. Najviši su dometi ostvareni u vježbama na spravama i u skupnim vježbama (na sletovima). Posebna se pozornost poklanjala masovnim manifestacijskim priredbama (sokolski sletovi). Sokolska društva bila su povezana u župe i nacionalne saveze te svi zajedno u slavenski savez. Prvo sokolsko društvo osnovao je Miroslav Tyrš 1862. u Pragu. Savez čeških sokolskih društava organiziran je 1889., a Slavenski sokolski savez utemeljen je 1908. u Pragu.

Hrvatski sokol utemeljen je 1874. u Zagrebu. Prvi vođa bio je učitelj tjelovježbe F. M. Singer. Društva Hrvatskoga sokola bila su utemeljena i u drugim gradovima: 1877. u Varaždinu, 1884. u Bjelovaru i Krapini, 1885. u Zadru, Karlovcu i Vukovaru, 1887. u Koprivnici, 1889. u Ogulinu, 1893. u Splitu itd. Prvo javno međusokolsko natjecanje održano je 1878. u Zagrebu. Pod vodstvom Čeha F. Hochmana zagrebačka je sokolska organizacija preuzela skrb o nastavi tjelovježbe u svim školama u gradu, a 1883. bila je otvorena zgrada Hrvatskoga sokola. Osim tjelovježbenog odjela postojali su i drugi odjeli u kojima su se njegovale pojedine športske grane poput biciklizma, mačevanja, hrvanja, konjičkoga športa, nogometa i dr. Djelovali su i orkestri, zborovi, kazališni ansambli. Prosvjetni odjel organizirao je predavanja, zabave i proslave. Putna blagajna skrbila se o organizaciji izleta, a odorna komisija o odijevanju članstva. Sokolska knjižnica brinula se o permanentnoj publicističkoj djelatnosti. Prvi časopis počeo je izlaziti 1878., a od 1903. izlazio je Sokol (poslije Hrvatski sokol). S obzirom na uzrast sokolaši su se dijelili na podmladak (do 14 god.), naraštaj (15 do 18 god.) te na članove i članice. Osnivačka skupština Saveza hrvatskih sokolskih društava održana je 1904. u Sušaku. Za prvoga predsjednika bio je izabran književnik S. Miletić. U to je doba u Hrvatskoj djelovalo 168 sokolskih organizacija te 20 u BiH i 25 među iseljenicima u SAD-u s ukupno 15 000 članova. Prvi svesokolski slet bio je održan 1906. u Zagrebu, a osim iz Hrvatske sudjelovali su i sokolaši iz Češke, Poljske, Bugarske i Srbije. Odabrana vrsta Hrvatskoga sokola nastupila je 1911. u Torinu na svjetskom prvenstvu za gimnastičare. Za I. svjetskog rata rad sokolskih organizacija bio je zabranjen, a obnovljen je nakon rata. Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca bio je osnovan 1919. u Novom Sadu, a 1920. preimenovan u Jugoslavenski sokolski savez. Zbog nezadovoljstva prouzročenoga stanjem u jedinstvenoj organizaciji, 1922. Hrvatski se sokol ponovno osamostalio. Razvila se raznolika djelatnost koja je dovela do organizacije III. hrvatskoga svesokolskog sleta 1925. u Zagrebu. Tom je prigodom u parku Maksimir bila podignuta mogila od zemlje donesene iz različitih hrvatskih krajeva. Nakon odluke o raspuštanju tjelovježbenih organizacija s nacionalnim nazivima i osnutka Sokola Kraljevine Jugoslavije 1929., te imenovanja prijestolonasljednika Petra za starostu, Hrvatski sokolski savez održao je posljednju sjednicu na kojoj je odlučeno da se neće pristupiti novoj organizaciji te da se sva društva raspuste.

Citiranje:
sokol. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 23. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57005>.