struka(e):

banovina (banat), područje pod banovom upravom. U širem smislu, može biti identična kraljevstvu (npr. Hrvatska, Slavonija, Bosna), a u užem smislu, u srednjem vijeku označuje teritorijalnu vojno-upravnu jedinicu na graničnim područjima ugarsko-hrvatske države. Najveći broj takvih banovina ustrojio je u XIII. st. kralj Bela IV. (Usora i Soli, Mačva, Braničevo, Severin). Nakon propasti Bosanskoga Kraljevstva (1463) ustrojene su, na područjima koja je Matija Korvin preoteo Osmanlijama, još dvije banovine (Jajačka i Srebrenička) kao tampon-zone prema Osmanskomu Carstvu. Vlast u takvim banovinama obično je povjeravana okolnim velikašima, kojima su davane na upravu i okolne županije, iz prihoda kojih se financiralo njihovo funkcioniranje. U XX. st. u Kraljevini SHS banovinama su nazivane upravno-teritorijalne jedinice na koje je bila podijeljena država, ali one nisu imale nikakvu autonomiju. Zbog centralističkih i unitarističkih tendencija njihove granice nisu poštovale povijesno načelo. Sporazumom Cvetković–Maček 1939., spajanjem Savske i Primorske banovine te pripajanjem nekoliko drugih kotareva, stvorena je Banovina Hrvatska s ograničenom autonomijom.

Citiranje:

banovina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/5742>.