Stanislavski, Konstantin Sergejevič

ilustracija
STANISLAVSKI, Konstantin Sergejevič

Stanislavski (Stanislavskij) [stən’isla'fsk’ij], Konstantin Sergejevič (Sergeevič; pravo prezime Aleksejev), ruski glumac, redatelj i teatrolog (Moskva, 17. I. 1863Moskva, 7. VIII. 1938). U ranoj fazi djelatnosti (1887. Aleksejevski kružok; 1888–98. predstave u okviru Društva za umjetnost i književnost) izgrađivao je kao glumac i redatelj svoje načelno gledište o kazališnoj umjetnosti polazeći od realističkih tradicija ruskoga kazališta. God. 1898. osnovao je s književnikom V. I. Njemirovič-Dančenkom Moskovskij hudožestvennyj teatr (MHT; → moskovski hudožestveni akademski teatar), kojemu je bio umjetnički rukovoditelj i ideolog do kraja života. Izvodio je dramska djela A. K. Tolstoja, A. P. Čehova i M. Gorkoga, u kojima je stvarao magistralne glumačke likove. MHT je postao pojam teatra realizma, produbljene psihološke interpretacije i slivenosti kolektiva u provedbi u život umjetničkih i etičkih postulata. Kao redatelj i glumac Stanislavski je postupno proširivao repertoar djelima A. S. Gribojedova, N. V. Gogolja, A. N. Ostrovskoga, W. Shakespearea, Molièrea, H. Ibsena, G. Hauptmanna, a nakon Listopadske revolucije režirao je i drame M. A. Bulgakova, V. V. Ivanova, K. A. Trenjova i drugih suvremenih sovjetskih autora. Kao redatelj obavljao je i osobito značajnu funkciju pedagoga; 1912. osnovao je studio MHT-a, a poslije i operni studio, nastojeći stereotipnu interpretaciju glazbenog djela preobraziti u životno istinsku i uvjerljivu (režija opera P. I. Čajkovskoga, M. P. Musorgskoga, N. A. Rimski-Korsakova i dr.). Stanislavski je u MHT-u režirao oko 40 djela i kreirao oko 20 uloga, radeći na pojedinim zadatcima i nekoliko godina. Pod njegovim vodstvom MHT je reprezentirao visoku razinu ruske scenske umjetnosti i u inozemstvu, već 1906. na gostovanju u Berlinu i Beču, te pogotovu 1922–23. na turneji po Zapadnoj Europi (u koju je bio uključen i Zagreb), a zatim u SAD-u.

Svjedočanstva ideja, rada i metoda Stanislavskoga sadržana su u njegovim knjigama Moj život u umjetnosti (Moja žizn’ v iskusstve, 1926), Rad glumca na sebi (Rabota aktëra nad soboj, 1938) te u bilješkama, korespondenciji, predavanjima i režiserskim knjigama.

Citiranje:
Stanislavski, Konstantin Sergejevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 5. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57786>.